Napomenuo je da ušteđevinu nije moguće u potpunosti zaštititi od inflacije te ne gubi sve jednako svoju vrijednost.
"Da se potpuno zaštitimo od bilo kojeg rizika gotovo je nemoguće. Rizik se može prevenirati i njime se može upravljati. Teorijski - ušteđevina se može zaštititi preusmjeravanjem u ono što ne gubi vrijednost ili što manje gubi vrijednost od gotovine na računu. Međutim ovo je teško sto posto ostvariti u praksi. U inflaciji je to teško postići zbog toga što sve gubi vrijednost - nešto više, nešto manje. Zato treba izabrati način, transformaciju ušteđevine, posebno ako je ona neoročena, u neke oblike imovine koji će manje gubiti vrijednost", podsjetio je.
Preporuka je ušteđevinu pretvoriti u stabilnije valute, nekretnine, plemenite materijale ili vrijednosne papire.
"Primjera radi, ako imamo na računu 10.000 KM, a s njima ništa ne radimo, onda ćemo zbog inflatornih kretanja gubiti realnu vrijednost tog nominalnog iznosa. Zato je to potrebno pretvoriti u stabilnije valute koje manje gube vrijednost ili neka materijalna nenovčana dobra, kao što su nekretnine ili oblici plemenitih metala ili u vrijednosne papire, finansijsku imovinu za koju cijenimo da će u budućnosti manje gubiti vrijednost", ukazao je Šain.
Ponovio je da ušteđevinu nemoguće potpuno zaštititi, osim pod jednim uslovom koji je vrlo rizičan.
"Nemoguće je biti siguran da će se očuvati ista realna vrijednost, osim ako se bavi nekim špekulativnim poslovima, pa se nada, ali bez sigurnosti da će se nešto zaraditi", naglasio je.
Uzroci inflacije
Sagovornik Klix.ba je, govoreći o tome koliko će inflacija trajati, komentirao i njene uzroke.
"Svi ovisi od ovog totalnog rata koji se dešava u svijetu. Kada kažem totalni rat, onda mislim na vojni rat (između Rusije i Ukrajine), trgovački rat, monetarni rat, klimatski rat, biološki rat. Na djelu su različiti ratovi, neredi s krvnim i nekrvnim posljedicama. Kako trenutno stoje stvari, oblici ovog totalnog rata bit će prisutni. Daj Bože da se to i kod nas, i u svijetu smiri tokom ove godine. Pogotovo u Bosni i Hercegovini, zato što je izborna godina. Dok se konstituiraju organi vlasti, zakonodavni i izvršni, a ni sudska vlast nije stabilna, su elementi da imamo nestabilnu ekonomsku, političku i društvenu situaciju koja je pogodno tlo za inflaciju. Nas u svemu na makro planu čini sigurnijim to što imamo takvu monetarnu politiku koja je vezana za Valutni odbor i za euro", istakao je.
Pitali smo profesora Šaina da li je saglasan s pojedinim ekonomistima da je inflacija uzrokovana i zbog velike potrošnje koja je uslijedila nakon početka pandemije koronavirusa, tokom koje se akumulirao novac zbog toga što građani nisu imali priliku da ga značajnije troše.
"Samo manjim dijelom. Po mom sudu to nije adekvatan odgovor. nflacija je svjetski trend koji je nastao zbog makro ekonomskih pomjeranja i zbog spomenutog totalnog rata. Mi se nismo mogli očuvati od svjetskog trenda inflacije, ali je možemo značajno ublažiti. Jako je mali ponder to što ste spomenuli. Inflacija je sistemske prirode, a ovo što ste spomenuli spada u kvantitativnu i psihološku teoriju inflacije, ali one nisu dominirajuće za ukupan iznos inflacije", mišljenja je.
Kako se boriti protiv inflacije
Tema razgovora bila je i to da li je povećanje kamatnih stopa jedini način da se inflacija ublaži.
"Ne, to je samo jedan pokušaj, jedno sredstvo u obuzdavanju inflacije. Povećanje kamatnih stopa je samo jedno sredstvo za ublažavanje inflacije. U Bosni i Hercegovini je najpreče to da li možemo smoći snage, a Dejton nije prepreka, ponavljam da nije prepreka, da imamo dovoljno racionalnih i mudrih glava, da stvorimo jedinstvenu ekonomsku politiku. Naš najveći odbrambeni sistem jeste izgradnja jedinstvene ekonomske politike i povećavanje produktivnog rada koji će nam omogućiti veću proizvodnju roba i usluga. Veća produktivna zaposlenost i smanjenje nepotrebnih rashoda", naveo je.
Savjetovao je šta bi Bosna i Hercegovina trebala konkretno uraditi za borbu protiv inflacije.
"Neracionalna potrošnja BDP-a faktički ne može osigurati stabilniju situaciju. Ne možemo proizvesti koliko možemo potrošiti. Makro ekonomske mjere, koje bi inače trebale biti dodatni element stabilizacije, podrazumijevaju da postoji što više domaćih proizvoda koje ćemo i trošiti. Jedna od takvih mjera je da forsiramo poljoprivrednu proizvodnju, za koje će država garantirati da će ih sve otkupiti. Imati adekvatne robne rezerve", konstatovao je profesor ekonomije Željko Šain.
Podsjećamo, iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine krajem prošlog mjeseca su objavili da je inflacija viša za 15,8 posto u odnosu na isti period prošle godine. Najviše je poskupio prijevoz, a potom hrana i bezalkoholni napici. Jedino su niže cijene odjeće i obuće.
