Kafa i kefir za bolje raspoloženje

Ali i održavanje dobrog varenja je od veoma velike važnosti za dobro mentalno zdravlje.

Poznato je da raspoloženje određuje šta nam se jede (ili ne jede) od namirnica, pa se često desi da u tome pretjeramo ili potpuno izgubimo apetit. Pokažimo to na dva primjera: diplomirali ste pa želite počastiti sebe i drage osobe omiljenim jelima i poslasticama, prenosi Zdravlje Avaz.

S druge strane, osjećaj potištenosti, gubitka, tuge i bola gotovo je po pravilu praćen potpunom nezainteresovanošću za hranom. Dakle jedemo kako, koliko i kada smo raspoloženi. I u drugom smjeru sve ovo također funkcionira pa tako i hrana koju jedemo može utjecati na raspoloženje.

Neraskidiva veza mozga i želuca

Ova pojava je očigledna odmah po završetku jela, ali i u dužem periodu čim shvatite da bolja ishrana mijenja nabolje i mentalno zdravlje. Kako to? Najkraće rečeno: zdravija ishrana utječe na mozak, a on na raspoloženje.

Postoji neraskidiva veza između mozga i želuca. Oba su se formirala u isto vrijeme od istih tkiva u fetusu. Ova dva organa, odnosno sistema, vezana su preko pneumogastričnog živca (živac lutalac ili lat. nervus vagus), desetog moždanog živca koji povezuje moždano stablo i trbuh.

Ovaj živac je osnovna veza koju naše stomačne i crijevne bakterije koriste za slanje odgovarajućih informacija našem mozgu. Održavanje dobrog varenja je, dakle, od veoma velike važnosti za održavanje dobrog mentalnog zdravlja.

Na Zapadu, ali i kod nas, postoji mnogo faktora koji negativno utječu na dobro varenje i crijevnu floru, a potom i na mentalno zdravlje. Glavni negativni faktor je klasično uzgajana hrana tretirana glifosfatom, totalnim herbicidom.

Taj se pesticid još koristi i nije izbačen iz upotrebe. Mada se EU smjernicama podržava ukidanje upotrebe, glifosfat nije izbačen). Riječ je o kancerogenom otrovu koji pored izrazite toksičnosti uzrokuje i deficit u mineralima neophodnim za normalnu funkciju mozga, a time i raspoloženja.

Koja hrana popravlja raspoloženje

No, pozitivno se na raspoloženje može utjecati nizom namirnica, a evo nekih najvažnijih:

- Crna čokolada. Ako ste od osoba koje se oraspolože svaki put kada gricnu komad crne čokolade, znajte da to nije slučajno.Krivac je anandamid, neurotransmiter koji se proizvodi u mozgu i privremeno blokira osjećaj bola i depresije. Dovoljno je uzeti 30–40 grama crne čokolade da biste se osjećali bolje.

- Proteini. Kvalitetan izvor proteina, npr. organska jaja, sir ili šaka badema, pomažu održavanje nivoa šećera u krvi i vidljivo veću energiju i raspoloženje.

- Banane sadrže dopamin, prirodnu hemikaliju koja popravlja raspoloženje. Takođe su bogate vitaminima B kompleksa uključujući vitamin B6 i magnezij, a oni smiruju nervni sistem.

- Kafa utječe na niz neurotransmitera koji se odnose na kontrolu raspoloženja, tako da jutarnja šolja svakako ima uticaj na raspoloženje.

- Kurkuma, zapravo kurkumin. Ovaj žutipigment smatra se zaslužnim za mnoge ljekovite efekte kurkume.

- Borovnice i kupine. Antocijanini su pigmenti koji daju boju plodovima borovnice i kupine. Ovi antioksidansi podstiču proizvodnju dopamina u mozgu, hemikalije koja je od ključne važnosti za koordinaciju, funkciju memorije i raspoloženje.

- Omega-3 masne kiseline (životinjskog porijekla). Bilo da ih konzumirate kao prirodnu hranu ili suplement, omega-3 masne kiseline pozitivno utjču na vaše raspoloženje.

- Fermentirani proizvodi (npr. kefir i kiselo mlijeko). Kefir i kiselo mlijeko s probiotskim bakterijama poztivno utječu na razvoj dobre crievne flore, što doprinosi boljem raspoloženju. Naravno, najbolja je opcija kad su ti proizvodi od organskog mlijeka.