Azra Habibija Ražanica je profesionalno orijentirana na prodaju, marketing i komunikacije već više od 10 godina, a istraživanjem je prikupila informacije koje će doprinijeti radu njenih kolega jer će znati ima li smisla koristiti digitalne kanale komunikacija i prodaje kako bi došli do krajnjih korisnika.
"Shvatila sam tada da sam za magistarski rad izabrala temu kojom se niko do sada nije bavio u Bosni i Hercegovini i da će rezultati pokazati ne samo stanje digitalne pismenosti za vrijeme pandemije, nego da će nam dati rezultate o nivou digitalne pismenosti općenito", ističe autorica.
Prema rezultatima popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine, gotovo 90. 000 je nepismenih osoba, te 38.7 posto informatički nepismenih, a 1/3 stanovništva nikada nije koristila računar i da 1/4 nikada nije koristila internet.
Da bi izmjerila varijable autorica istraživanja je koristila rad Rodriguez-de-Diosa, Igartue i Gonzalez-Vazqueza koji su razmatrali mjerenje ovog konstrukta još ranije, kroz šest važnih vještina koje čine digitalnu pismenost: tehnološke vještine, vještine lične sigurnosti, kritične vještine, vještine sigurnosti uređaja, informativne vještine i komunikacijske vještine.
Istraživanjem su bile obuhvaćene osobe rođene između 1946. i 2015. godine.
"Istraživanje je pokazalo da su građani uglavnom digitalno pismeni, ali da je potrebno uložiti napore za potpunu digitalnu pismenost društva. Također, treba imati na umu da je ovo prva studija i da je potrebno sprovesti veći broj sličnih studija, na većim uzorcima kako bismo imali još bolje podatke, te samim tim mogli tretirati problem i unaprjeđenje digitalne pismenosti preciznije i efikasnije", istakla je Habibija Ražanica.
Foto:Arhiv
