Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Glasgowu, objavljeno u časopisu Plos Medicine, proučavalo je podatke o 190.000 djece. Svrha je bila bolje shvatiti kakav utjecaj na kasniji razvoj djeteta ima prehrana u najranijoj životnoj dobi.
Rezultati su pokazali da dojenje majčinim mlijekom u prvih nekoliko sedmica života kasnije smanjuje rizik od razvoja posebnih obrazovnih potreba u djece.
Kritike studije: Izostali ostali čimbenici povezani s posebnim obrazovnim potrebama
Dr. Michael Fleming sa Sveučilišta u Glasgowu koji je vodio studiju je rekao: "Znamo da mnoge žene imaju problema kada je u pitanju dojenje tokom preporučenih prvih šest mjeseci života djeteta, no naše istraživanje upućuje na to da način prehrane dojenčeta može uticati na razvoj djeteta u kasnijoj dobi."
Komentirajući studiju, dr. Danya Glaser, gostujuća profesorica na UCL-u smatra da "korelacija nije uzročno posljedična. Uz izostanak dojenja postoje i ostali čimbenici povezani s kasnijim posebnim edukacijskim potrebama djeteta, poput niskog društveno-ekonomskog statusa uz koji se vežu i zdravstveni problemi, a ovo istraživanje to nije uzelo u obzir."
Zbog toga su neki stručnjaci kritizirali metodologiju studije, tvrdeći da majkama šalje "uvredljivu" i "beskorisnu" poruku.
"Ova studija implicira da bi poteškoće s kojima se susreću majke koje imaju djecu s posebnim obrazovnim potrebama mogle biti posljedica načina na koji su hranile djecu u najranijoj dobi", smatra Clare Murphy, glavna izvršna direktorica dobrotvorne organizacije za zdravlje žena BPAS.
Stvarnost puno složenija
"Stvarnost je puno složenija. Svesti to na izbor prehrane šalje uvredljivu i nekorisnu poruku majkama. Stoga upozoravamo da se s oprezom gleda na rezultate ove studije." Dr. Rosie McNee, suosnivačica dobrotvorne organizacije za prehranu dojenčadi Feed složila se s Murphy.
"Ovu studiju smatramo spornom. Znamo da se obrazovne potrebe djece podudaraju s obrazovnim potrebama njihovih roditelja i njihovim društveno ekonomskim statusom, a roditelji nad time često nemaju kontrolu, ali ova studija nije uzela u obzir taj temeljni koncept."
"Dijelom je to zbog baza podataka koje se koriste za istraživanje prehrane dojenčadi, a ne sadrže neke iznimno važne informacije."
Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije preporučuju da se bebe doje prvih šest mjeseci. Mnoge mlade majke susreću se s problemom kada je posrijedi isključivo dojenje djeteta u ovoj dobi.
Istraživanje provedeno u Škotskoj
Istraživači su proučavali zdravstvene i obrazovne podatke o 191.745 djece rođene u Škotskoj od 2004. godine nadalje. U istraživanje su uključili i podatke o tome ko je od djece pohađao specijalne obrazovne ustanove između 2009. i 2013. godine. Među sudionicima studije 66,2 posto djece hranjeno je adaptiranim mlijekom, 25,3 posto ih je bilo dojeno, a samo u 8,5 posto slučajeva kombinirano je dojenje s prehranom adaptiranim mlijekom u prvih šest do osam sedmica.
Sveukupno je 12,1 posto djece obuhvaćene studijom kasnije imalo posebne obrazovne potrebe. Naučnci su uporedili način prehrane dojenčadi i rizik od pojave posebnih obrazovnih potreba kasnije u životu. Pokazalo se da postoji za 10 posto manji rizik od razvoja posebnih obrazovnih potreba kasnije u životu u dojene djece i djece kod koje su u najranijoj dobi kombinovani dojenje i prehrana adaptiranim mlijekom u odnosu na djecu hranjenu adaptiranim mlijekom.
Djeca koja su bila isključivo dojena bila su i manje sklona emocionalnim ili poteškoćama u razvoju (oko 20 posto) i ostalim zdravstvenim poteškoćama (oko 25 posto). Kod djece s posebnim obrazovnim potrebama uočena je u prosjeku niža razina obrazovanja, veća stopu izostanaka s nastave i isključenja iz škole. Sve to dodatno je uticalo na njihovo fizičko i mentalno zdravlje i dobrobit.
