Znojenje
Jednako kako se zimi žalimo da je “prehladno”, ljeti ćemo obavezno tokom razgovora zaključiti kako je “prevruće”. No, da li je zaista pretoplo? Ljudsko tijelo se sa vrućinom nosi tako što povećava ili smanjuje cirkulaciju, gubitkom vode putem kože i znojnih žljezda kada je krv ugrijana na preko 35 stepeni Celzijusa. Znojenjem se tijelo hladi procesom isparavanja. Međutim, visok stepen vlažnosti zraka zaustavlja znojenje, oduzimajući tijelu sposobnost da se ohladi. Kada stepen zagrijanosti tijela pređe onaj koji je naš organizam u stanju sam otkloniti, raste i tjelesna temperatura i mogu se pojaviti poremećaji i oboljenja vezana uz vrućinu. Visoka tjelesna temperatura može u najgorim slučajevima dovesti do oštećenja mozga. Nekoliko je faktora koji utiču na sposobnost organizma da se rashladi, među kojima su godine, debljina, dehidracija, oboljenja srca, sunčeve opekotine ili lijekovi. Na sposobnost hlađenja značajno utiče i uzimanje alkohola. Nikako ne treba zaboraviti kako je znoj tokom ljetnih mjeseci jako dobar i ne treba ga zaustavljati antiperspirantima.
Bolesti vrućine
Rizik toplotnog udara ili iscrpljenosti uzrokovane toplotom rastu sa rastom temperature i vlažnosti zraka. Bolesti vrućine pojavljuju se kada se pregrije tjelesni mehanizam hlađenja. Kada počnu vrućine, pravilo je usporiti. Bez obzira na aktivnosti, uzimajte veće količine tečnosti – tijelo treba tekućinu kako bi se spriječila dehidracija tokom vrelih ljetnih dana. Ostavite se tečnosti koje sadržavaju kofein, alkohol ili velike količine šećera. Ostanite u zatvorenom, ili se držite sjene. Birajte komotnu odjeću, svijetlih boja, a sve aktivnosti na otvorenom svedite na večernje sate kada se vrućine smanje.
Umor izazvan vrućinom je blaža forma bolesti vrućine koja se razvija nakon dehidracije. Najskloniji su mu stariji ljudi, oni koji pate od povišenog krvnog pritiska, te djeca. Neki od simptoma su hladna, vlažna, blijeda ili koža na kojoj su se pojavile crvene fleke, grčevi u mišićima, vrtoglavica ponekad praćena povraćanjem, opća slabost, suha usta i glavobolja.
Toplotni udar je pak situacija koja može biti fatalna ukoliko se ne reaguje blagovremeno. Može se javiti deset do petnaest minuta nakon prvih simptoma. Signali koji ukazuju na toplotni udar su vrlo visoka tjelesna temperatura (preko 40), suha, crvena i vrela koža, nedostatak znoja, vrtoglavica, mučnina, gubitak orijentacije, halucinacije, te gubitak svijesti.
Ukoliko osjetite simptome umora izazvanog vrućinom, jako je važno da se odmah sklonite sa sunca na neko hladno mjesto, presvučete se u komotnu odjeću, koja vas nigdje ne stišće, te pijete jako mnogo tekućine. Istuširajte se hladnom vodom i lezite. Kod toplotnog udara najvažnije je blagovremeno otići ljekaru. Primijetite li simptome kod nekoga, odmah ga smjestite u zatvorenu, hladnu prostoriju, pod hladan tuš ili ga polijte hladnom vodom. Ne dajite mu nikakvu tekućinu. Ukoliko se pojave konvulzije, postarajte se da se tokom napada ne povrijedi. Odmah nazovite hitnu pomoć, ili žrtvu prebacite u najbližu ambulantu.
Zdravo plivanje
Ljeto podrazumijeva i mnogo zabave i igara u vodi, no ne zaboravite kako voda za kupanje može sadržavati bakterije koje su opasne po zdravlje. Bolesti koje se nazivaju “rekreacionim plivačkim bolestima” mogu se pojaviti u zaraženim plivačkim vodama, poput bazena, jezera, vodenih parkova, pa čak i u morima. Bakterije koje izazivaju ovu vrstu bolesti ubija hlor, no to se neće desiti odmah. Potrebno je vrijeme kako bi se istrijebile bakterije, a neke su čak i otporne na hlor i mogu se u bazenima zadržati danima. Zbog toga je potrebno zaštititi se na pravi način.
UMOR IZAZVAN VRUĆINOM JE BLAŽA FORMA BOLESTI VRUĆINE KOJA SE RAZVIJA NAKON DEHIDRACIJE. NAJSKLONIJI SU MU STARIJI LJUDI, ONI KOJI PATE OD POVIŠENOG KRVNOG PRITISKA, TE DJECA!
Jedna od bolesti koja se često javlja na godišnjem odmoru je tzv. “plivačko uho”. Radi se o infekciji unutrašnjeg ili/i vanjskog ušnog kanala, koja dovodi do upale. Češća je kod djece i mlađih osoba, uho postaje vrlo bolno na dodir, a upala može trajati danima i traži ljekarsku pomoć. Kako biste izbjegli upalu uha, potrebno je posušiti uši nakon plivanja, provjeriti količinu hlora u bazenskoj vodi, s obzirom da je mnogo manji rizik od pojave bakterija u onima koji se redovno hloriraju, izbjegavati plivanje na mjestima koja se ne doimaju dovoljno čistima, te izbjegavati stavljanje objekata (npr. prsta ili štapića) koji bi mogli zagrebati ušni kanal i tako stvoriti dobru podlogu za infekciju.
Još jedna od čestih plivačkih bolesti je osip koji se javlja kao alergijska reakcija na izvjesne parazite koji žive u zaraženoj slanoj ili slatkoj vodi. Osip počinje svrbežom, osjećajem bockanja i vrućine na koži. Kasnije se pojavljuje sitni crveni osip, koji se može pretvoriti u plikove. Osip se ne prenosi sa osobe na osobu i u većini slučajeva ne traži ljekarsku pomoć. Ukoliko ga dobijete, pokušajte se ne češati, jer ovo može dovesti do ozbiljnije infekcije. Umjesto toga, pokušajte si pomoći hladnim gazama, losionom protiv svraba, kortikosteroidnom kremom, te stavljanjem praška za pecivo na mjesto koje vas svrbi. Najviše su izložena djeca, jer se ona obično igraju u plitkoj vodi u kojoj se paraziti lakše razmnožavaju radi bržeg zagrijavanja, te zbog toga što se rijetko posuše peškirom nakon izlaska iz vode. Zbog toga izbjegavajte kupanje na pretrpanim plažama, ili onima na kojima ima mnogo ptica, koje mogu prenijeti ove parazite. Obavezno se posušite peškirom nakon svakog kupanja.
Trovanja hranom
Ovo je doba godine kada ljudi uživaju kuhati na otvorenom. No, ljetni roštilji pred sve njihove ljubitelje stavljaju i nekoliko dodatnih izazova kuhanja. Ostaviti hranu na otvorenom za vrijeme vrućina može biti opasno čak i ako se radi o samo nekoliko minuta. Opasne bakterije se na vrućini jako brzo razmnožavaju i mogu dovesti do ozbiljnih trovanja hranom. Hrana tokom ljetnog perioda traži posebne metode odabira. Zato se savjetuje da namirnice koje su zaleđene ili stoje u frižideru ubacite u korpu posljednje, tek nakon što ste izabrali sve ostalo što vam treba. Meso ili ribu obavezno stavite u posebnu kesu, kako sokovi do kojih dolazi tokom odleđivanja ne bi došli u dodir sa ostalom hranom. Čim dođete kući, sve namirnice koje to traže smjestite u frižider. Sve što je bilo zaleđeno potpuno odledite, ali u frižideru.
Ukoliko nosite hranu na izlet ili na duže putovanje, važno je održati je hladnom kako bi se smanjila mogućnost razvoja bakterija. Meso mora stajati u frižideru sve dok sve nije spremno za kuhanje. Hranu koja se lako kvari spremite u zamrzivač neposredno pred polazak i držite je na ledu sve dok je ne budete koristili. Držite ručne zamrzivače daleko od sunca i u zatvorenom prostoru, nikako u kolima koja su stajala parkirana na suncu.
Bilo da roštilj pripremate u stanu ili na otvorenom, neka su površine na kojima stoji meso čiste. Neka se oko roštilja ne vrti mnogo kuhara – tako ćete spriječiti da hrana ili posuđe dođe u dodir sa prljavim rukama. Kako bi spriječili bolesti izazvane hranom, tokom ljeta nemojte koristiti isto posuđe za svježe i pečeno meso. Najbolje je praviti roštilj na mjestima gdje u blizini postoji čista voda, u suprotnom, obavezno ponesite vodu koja će biti namijenjena samo za održavanje čistoće.
Dijete tokom ljeta
Nikako nemojte zaboraviti kako sa dobrim stvarima ne možete pretjerati. Ukoliko ste shvatili kako odjednom ne možete stati u hlače koje ste nosili prošlog ljeta, najgora moguća stvar za vaše zdravlje su brze dijete na vrućinama. Pokušajte se prisjetiti kako težinu nikako niste dobili odjednom. Odjednom je ne možete ni izgubiti. Ljeto je idealno vrijeme za laganu hranu – sve je puno voća i povrća, što je najbolji način da smanjite tjelesnu težinu i ne uništite zdravlje.
Ubodi i ujedi
Ljeto je doba kada osim nas svu ljepotu sunca koriste i insekti. Koji su pretežno miroljubivi, što nikako ne znači kako nije moguće biti uboden. Ili, što je još opasnije, ujeden. Među najgore ubode i ujede na našim prostorima spadaju ujedi zmije, pauka i komaraca. Komarci mogu prenijeti različite bolesti, a njihovi su ubodi posebno neprijatni jer izazivaju svrab. Najbolje je izbjegavati vlažna područja, područja oko vode i pokriti se što je moguće više, kako bi se smanjio rizik od uboda. Ništa manje opasni nisu krpelji, koji se nalaze u grmlju i visokom rastinju. Njihov žalac obavezno izvadite pincetom koju ćete prisloniti što je moguće bliže koži i vrlo pažljivo izvući, jer se žalac mora izvaditi cijeli.
Kod ujeda zmija i pauka prva pomoć je prisloniti čist zavoj na mjesto ujeda na ekstremitetu, a zatim stegnuti oko prstiju i oko korijena noge ili ruke. Udove držati što je moguće mirnije. Pacijenta odmah odvesti u hitnu pomoć, ne dozvoljavajući da hoda ili trči. Nikako ne sklanjati zavoj sve dok pacijent ne dođe u bolnicu.
Na plaži se posebno čuvajte osa koje privlači slana voda. Općeprihvaćeni tretman – izvaditi žaoku, a zatim na ubodeno mjesto staviti oblutak iz vode, to je i najbolje što u tim okolnostima možete učiniti.
Ukoliko ste alergični na ubode, najpametnije je potražiti ljekarsku pomoć.
Fitness na vrućini
Ako ste vježbali a zatim izašli na sunce, veća je mogućnost da dobijete sunčanicu. Vježbanje na toplom i vlažnom vremenu tokom nekoliko dana brže će dovesti do bolesti izazvanih vrućinom. Kako biste ih preduprijedili, uzimajte mnogo tečnosti, mijenjajte mjesto vježbe unutra i vani i spavajte u prozračenim prostorima.
Nesanica
Spavanje u pretoplim prostorima može dovesti do nesanice. Temperatura tijela prirodno pada do jedan stepen, kako bi osigurala miran san, što se ne dešava kada spavate u pretoploj prostoriji. Zato bi idealno bilo držati temperaturu u spavaćoj sobi na jednakom nivou na kojem je ostatkom godine. Ukoliko nemate klimu, dobro je spavati pored odškrinutog prozora, te obavezno navlačiti grilje.
Depresija
Nisu samo kratki dani i hladnoća ti koji mogu pokrenuti depresiju. Neki ljudi od poremećaja raspoloženja pate i tokom ljeta. Izazivaju je prevelike količine svjetla i toplote. Ukoliko osjetite promjene u ponašanju, potrebno je skloniti se sa svjetlosti. Zatamnite prostore u kojima boravite na onu količinu svjetla koja vam odgovara, a od velike pomoći su i uređaji za klimatiziranje prostorija.
Migrena
Promjene temperature dovode i do promjena cirkulacije – ulazite li ili izlazite prečesto u klimatizirane prostore sa vanjske žege, možete dobiti migrene i glavobolje. Ljudi često sumnjaju na alergije ili probleme sa sinusima kada ih boli glava tokom ljeta, što ustvari može biti začetak migrene. Kako bi minimizirali izloženost temperaturnim promjenama, nosite pulover ili laganu jaknu kada ste u klimatiziranom prostoru. Jako je važno izbjeći i dodatne pokretače migrene. Oni uključuju vještačke zaslađivače i određenu hranu među koju spadaju čokolada, citrusi, meso koje sadržava nitrate (npr. hot dog) i tvrdi sirevi. Nosite sunčane naočale koje štite oči od UV zraka i spavajte više.
