U Bosnu i Hercegovinu u prvoj polovini ove godine uvezena su 22 električna autombila i 319 onih na hibridni pogon, piše BiznisInfo na osnovu podataka Uprave za indirektno oporezivanje.
Foto: Automania
Najskuplji električni automobil je Porsche-Taycan GTS koji je plaćen 233.435 KM sa dadžbinama. No, nisu svi ovi automobili skupi. Najjeftiniji uvezeni električni automobil ove godine je Fiat 500e koji će plaćen svega 13.250 KM.
Poređenja radi, za cijelu prošlu godinu u BiH je uvezeno 50 električnih i 359 hibridnih automobila. Iz toga se može zaključiti trend rasta uvoza hibrida koji je u pola ove godine uvezeno skoro isti broj kao za cijelu 2021.
Hodžić Armin, direktor Sektora energetike u Privrednoj komori FBiH i koordinator projekta “Razvoj automobilske industrije Federacije Bosne i Hercegovine”, kaže da su električna vozila na teritoriji BiH prisutna u nešto većoj mjeri od 2017. godine.
Spisak električnih automobila uvezenih u BiH ove godine
– S obzirom da tek od ove godine imamo poticaj za nabavku električnih i hibridnih vozila u BiH, raspisan od strane Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, očekujemo da ova godina bude svojevrsna prekretnica kada je u pitanju elektrifikacija transporta – kaže Hodžić.
Ovdje, kako ističe, ne misli na veliko povećanje broja kupljenih električnih automobila, već prvenstveno da se otpočelo sa strateškim podržavanjem određenih obaveza koje proističu iz potpisanih ugovora kao što su: Ugovor o uspostavljanju energetske zajednice, Pariški sporazum, Sofijske deklaracije i drugih.
– Pored korištenja električnih vozila i elektrifikacije transporta, vrlo bitno je napomenuti da kompanije koje rade za automobilsku industriju su prepoznale šansu i već otpočele sa proizvodnjom dijelova i komponenti za tu vrstu vozila. Elektrifikaciju transporta treba shvatiti kao decenijsku šansu za kompanije koje rade ili planiraju da rade u sektoru automobilske industrije – dodaje naš sagovornik.
Vrijeme globalnih izazova
Komentirao je i kada će primjena ovih automobila postati rasprostranjena, obzirom da oni još uvijek predstavljaju izuzetke.
– Ako pogledamo trenutnu situaciju u Evropi i svijetu, brojke električnih vozila su impozantne, a pogotovo kada pogledamo trendove i ciljeve za naredni period. Svaka država Evrope i svijeta je imala velike probleme na samom početku promocije i uspostave modela elektromobilnosti te po tom pravilu ni BiH ne odstupa – naglašava Hodžić.
Počeci elektrifikacije transporta odnosno elektromobilnosti su jako vezani za strateška opredjeljenja i velike subvencije sa svih nivoa i iz svih izvora.
– Direktno i sumarno, problematika snažnijeg i odlučnijeg razvoja elektromobilnosti u BiH je sadržana u nekoliko suštinskih aktivnosti kao što su: izmjena i prilagodba zakonskog okvira novim modelima poslovanja odnosno terminološka prilagodba pojmova koji su sadržani u ovoj tematici; poticajna politika pri uvozu, nabavci, registraciji i korištenju električnih vozila; poticajna politika i omasovljenje izgradnje infrastrukture za upotrebu električnih vozila i na kraju, ali ništa manje važno, promjena svijesti građana odnosno promocija korištenja električnih vozila sa svim aspektima sigurnosti, benefitima i ostalim pozitivnim aspektima kada je u pitanju upotreba ove vrste vozila – kaže Hodžić.
Prema njegovim riječima, s obzirom da živimo u vremenu globalnih izazova izazvanih pandemijom korona virusom, sukobima između Ukrajine I Rusije, globalne krize izazvane inflacijom, razumno je da mjere za promociju elektromobilnosti nisu u fokusu djelovanja vlasti u BiH.
Privredna komora Federacije BiH odnosno Udruženje za elektromobilnost kao jedino udruženje na ovu tematiku u BiH, je u prethodnom period uputila nekoliko inicijativa gotovo svim nivoima vlasti sa prijedlogom mjera i mogućih benefita koje je njihovom implementacijom moguće ostvariti. Neke od tih mjera su već implementirane, neke su u fazi odobravanja ali neke su nažalost i odbijene.
– Kako je BiH potpisnica Ugovora o uspostavljanju energetske zajednice, Pariškog sporazuma, Sofijske deklaracije i drugih dokumenata EU, i ukoliko želimo da ne postanemo crna rupa na mapi kada su električna vozila u pitanju, pogotovo kada je u pitanju sektor turizma, bh vlasti moraju dati snažniju i odlučniju opredjeljenost razvoju elektromobilnosti, predložiti konkretne mjere i korake uz što hitniju izradu neophodne strateške dokumentacije kada je ova tematika u pitanju – zaključuje naš sagovornik.
ProCredit Bank poduzela važne korake
U Evropi i svijetu odavno, a u zemljama regiona u posljednje vrijeme sve intenzivnije, e-mobilnost postaje neodvojivi dio svakodnevnice. Automobili sa motorima s unutrašnjim sagorijevanjem imaju enormno učešće u zagađenju okoliša i emisiji CO2, stoga se proizvođači i korisnici okreću novim tehnologijama, hibridnim i, sve više, vozilima na potpuno električni pogon.
Bosna i Hercegovina još uvijek kasni u odnosu na statistiku regiona, no sada je vrijeme za promjene, bar kada se radi o uspostavi potrebne infrastrukture. ProCredit Bank je poduzela dva važna koraka u ovom pravcu.
Prvi, instalacija električnih punjača, je intenzivirana u posljednjem kvartalu 2021. ProCredit Bank tako danas e-punjačima pokriva najveće gradove i puteve u BiH: danas, oni su dostupni od krajnjeg zapadnog dijela zemlje, Cazina, sve do juga u Mostaru, sa stanicama u gradovima Banja Luka, Doboj, Brčko, Tuzla i sa čak tri punjača u Sarajevu.
– Nema više izgovora, vozite na struju i besplatno – poručuju.
Drugi važan korak u poticanju elektromobilnosti bilo je i kreiranje upravo predstavljene aplikacije „ProCredit Electric Stations“, koja kroz vrlo preciznu mapu lokacija e-punjača korisnicima olakšava planiraniranje putovanja sa praktičnog, ali i bezbjednosnog aspekta.
Podsticaji Vlade Federacije
Podsjetimo, Vlada Federacije BIH odlučila je ove godine subvencionirati kupovinu električnih automobila. Za to je izdvojen milion maraka.
Javni poziv već je otvoren i može se pronaći OVDJE.
