Istraživači su tri desetljeća pratili unos ultraprerađene hrane kod više od 200.000 zdravstvenih radnika. Potom su istražili jesu li razvili srčanu bolest ili moždani udar. Ultraprerađena hrana sadrži puno kalorija, dodanih šećera, soli i nezdravih masti. Za potrebe studije, autori su ultraprerađenu hranu podijelili u deset skupina.
Kruh i žitarice
Umaci, namazi i začini
Pakirana slatka hrana i deserti
Pakirane slane grickalice
Pića zaslađena šećerom
Prerađeno crveno meso, perad i riba
Gotova jela
Deserti na bazi jogurta/mliječnih proizvoda
Žestoka pića
Umjetno zaslađena pića
Tri najpopularnije vrste ultraprerađene hrane među sudionicima bile su kruh i žitarice, pakirana slatka hrana i deserti te gotova jela.
Istraživači su utvrdili da nije sva ultraprerađena hrana loša. Primjerice, slane grickalice, žitarice i deserti na bazi jogurta ili mliječnih proizvoda povezani su s nižim rizikom od srčanih bolesti, a ultraprerađeni kruh s nižim rizikom od moždanog udara.
Stručnjaci za prehranu već dugo upozoravaju na zaslađene gazirane napitke i prerađeno meso. Previše dodanog šećera može dovesti do kronične upale srca i krvnih žila te povećati rizik od dijabetesa. S druge strane, u preradi mesa koristi se sol i dodaju se kemijski konzervansi. Sol može povećati krvni tlak, dok zasićene masti mogu povisiti kolesterol.
Unatoč nekim ograničenjima studije, poput nedostatka informacija o tome kako je hrana pripremljena, istraživači kažu da njihova otkrića upućuju na to da se bezalkoholna pića i prerađeno meso trebaju izbjegavati.
Foto: Facebook
