Dodaci ishrani, kako im i naziv kaže, dopuna su hrani, pri čemu obično dopunjuju hranjive supstance neophodne za život i za metaboličke procesa, a to su vitamini, minerali, aminokiseline, bjelančevine, masne kiseline… Oni mogu, ali i ne moraju biti vitaminskog i/ili mineralnog sastava. U tu grupu dodataka spadaju i proteinski praškovi.
Dakle, dodaci ishrani ovog tipa hranjive su tvari i mogu biti manjkave u svakodnevnoj ishrani zbog čega neki nutricionisti smatraju da ih valja dodati uobičajenim obrocima u obliku tableta, kapsula, prašaka, itd. Nerijetko ih nazivaju nutraceuticima.
Porparolka Njemačkoga nutricionističkog društva Antje Gahl kaže da zdravi ljudi neće biti ništa zaštićeniji od bolesti ako uzimaju suplemente te dodaje da uravnotežena ishrana sadrži sve što organizmu treba.
“Dodaci ishrani nisu nutrititvna alternativa”, naglašava Harald Seitz, portparol njemačke Savezne kancelarije za poljoprivredu i hranu.
“Kad, na primjer, jedete paprike, u organizam unosite puno više od vitamina C, odnosno on je puno iskoristiviji. U paprikama ima folne kiseline, vitamina B, magnezijuma i željeza. Potrošači nemaju nikakvog razloga vjerovati da u voću i povrću nema dovoljno hranjivih tvari”, rekao je Seitz i dodao da, ako jedete raznoliku svježu hranu, vaš će organizam biti sasvim dobro opskrbljen svime što mu treba!
Izuzetak u ovom slučaju čine starije osobe koje se dovoljno ne kreću, trudnice ili dojilje i dojenčad.
Suplementi su eventualno potrebni osobama koje boluju od određenih bolesti, imaju razvijenu netoleranciju na neke namirnice te vegani, kaže DGE te savjetuje: ako već uzimate dodatke ishrani ni u kojem ih slučaju ne uzimajte nasumce, nego uz prethodan savjet stručnjaka – s dodacima ishrani upoznatog nutricionistu, farmaceuta ili ljekara, piše metro-portal.hr.