Ramazan je uvijek na isti dan u islamskom kalendaru, datum na gregorijanskom kalendaru varira iz godine u godinu, budući da je gregorijanski kalendar solarni kalendar a Islamski kalendar je lunarni kalendar. Datumi Ramazana također mogu varirati od zemlje do zemlje, ovisno o tome je li Mjesec viđen ili ne.
Ramazan ove godine počinje za 23 dana. Prvi dan posta je u subotu 2. aprila, dok je Bajram 2. maja.
Ramazanski bajram je islamski praznik kojim se obilježava kraj mjeseca posta ramazana. Bajram se kod Bošnjaka obično čestita ovako: Bajram šerif mubarek olsun. U prevodu: “Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen.” Odgovara se ovako: Allah razi olsun, u prevodu: “Neka je Allah zadovoljan.” Ramazanski bajram je islamski blagdan koji se obilježava za kraj ramazana.
Ramazan je jedan od posebnih mjeseci u Islamu. Jedna od pet temeljnih dužnosti svakog muslimana je i post koji se provodi u ovom mjesecu. Tokom trideset dana ramazana muslimani se moraju uzdržavati od hrane, pića i spolnog kontakta sa svojim suprugama, i to od zore pa do zalaska sunca. Po isteku ovog mjeseca slijedi mjesec Ševal i prva tri dana tog mjeseca je jedan od dva praznika u Islamu, Ramazanski Bajram (1. 2. i 3. dan u mjesecu). Njim se obilježava kraj posta. Prvi dani (oba) Bajrama su dani kada post nije dozvoljen.
Inače je Ramazan deveti mjesec lunarnoga, muslimanskog kalendara, koji se računa prema mjesecu, a ne prema suncu. To znači da svake godine post započinje 10 ili 11 dana ranije, dakle i ramazanski Bajram. Na taj način svaki dan u godini biva počašćen postom. To nam istodobno omogućuje da ne moramo postiti uvijek samo ljeti ili zimi, već tokom čitave godine.
Treba učiniti maksimum da se ramazan što bolje iskoristi kako bi se na Ahiretu /vječni, nebeski svijejt /imao post i drugi ibadeti kao svjedoci osobne koristi. Nismo sigurni da će nam se dogodine pružiti prilika da dočekamo radosti ramazana, jer smrt može doći iznenada. A vrijeme ramazansko je toliko blagoslovljeno da je Poslanik a.s. govorio “da znate kakve se čari kriju u ramazanu, poželjeli biste da traje čitavu godinu.” Svrha posta u ramazanu je da se odazove Allahovoj naredbi kako bi se posteći, tj. suzdržavajući se od jela, pića, pušenja i drugih čulnih uživanja zaslužili Njegovo zadovoljstvo i tako sebi priuštili veliku radost. Tko ne posti nikada neće znati šta je prava strpljivost, snaga volje i pravi uspjeh.
Zahtjevi ramazana
Da bi se upotpunili sve zahtjevi ramazana, potrebno je još i ustrajavati u redovnom klanjanju pet dnevnih namaza, ustajati na sehur, klanjati teravije, učiti svakodnevno Kur’an, činiti zikir, udjeljivati sadaku, odazivati se na iftar, kao i priređivati iftar i sl. Allah će procjenjivati naša djela. Najbolje vrijeme smatrat će se ono koje budemo posvetili Njemu. Poslanik je kazao da “kada vjernik preseli na Bolji svijet, namaz će mu biti nad glavom, sadaka na desnoj, a post na lijevoj strani.”
Postiti znači izabrati Božiju stranu i kazati svojim čulima i materijalnim izazovima NE u ime višeg cilja – u ime novog duhovnog rađanja, snažnoga duhovnog uzleta ka Svevišnjem. Eto, zašto je dragi poslanik a.s. toliko volio post – ništa nije njegovoj duši osiguravalo izvor energije i inspiracije tokom čitave godine sve do slijedećeg ramazana, kao ramazanski post.
Hazreti Lukman je ovako savjetovao svoga sina: “Kad Ti je stomak pun, inteligencija Ti spava i zaboravlja na mudrost, a udovi Ti postaju lijeni za ibadet.” Hazreti Aiša, majka pravovjernih je savjetovala: “Pokušajte otvoriti vrata duhovnoga svijeta (melekuut).” Upitali su, kako? “Putem gladovanja i žednjenja.”
