Društvene mreže odavno su dio života ljudi, a posebno mladih širom svijeta. One sa sobom, osim zabave, nose i brojne opasnosti.
Posebno mladima je stalo ostaviti dobar dojam na svoje virtuelne prijatelje i pratioce, a sve to ponekad zna krenuti nizbrdo. Kad lajk postane nešto najvažnije i kada se izgubi granica između stvarnog i virtuelnog svijeta tada se često pojavljuju problemi i potencijalne opasnosti.
Velike posljedice
- Živimo u digitalnom dobu koje sa sobom nosi i velike posljedice za psihosocijalni razvoj ličnosti. Djeca u izazove ulaze iz unutrašnje potrebe za pažnjom, prijateljstvom i ljubavlju. Ove njihove potrebe je bitno zadovoljiti na drugi način. Odavno je zabrinjavajuća činjenica da roditelju prerano daju djeci telefone na korištenje. Zbog nametnutog tempa života, roditelji često nemaju dovoljno vremena za svoju djecu. Vrlo često im još u predškolskoj dobi daju telefon u ruke da se zabave. Ne shvatajući posljedice ovog postupka – ističe sarajevska psihologinja Slađana Đaković.
Problem društvenih mreža, govori Đaković, ne dolazi tek u adolescenciji, nego nastaje kao posljedica neuspostavljanja jasnih granica u toku predškolskog i školskog odgoja, te ovisnosti o telefonu. Vrlo je bitno da dijete ima jasno uspostavljene granice. Djeca potvrde svoje vrijednosti i popularnost ne traže na igralištu, fudbalskom terenu..., već na društvenim mrežama. Lajk je zamijenio aplauz. I toga konačno moramo postati svjesni. U adolescenciji se javlja prirodna potreba da budemo popularni. Djeca se trude da zadovolje tu potrebu. Oni ne prepoznaju opasnost, njihova svijest još uvijek nije dovoljno razvijena, za njih je to igra kojom će skrenuti pažnju na sebe i postati popularni. Zato smo mi tu, da to spriječimo. A, da bismo mogli spriječiti, djeca moraju znati šta su jasne granice - rekla nam je Đaković.
Loši uzori
Jedan od najpopularnijih tiktokera Balkana s više od pola miliona pratilaca Dario Marčec istakao nam je kako i u društvu općenito, tako i na društvenim mrežama, postoje razne osobe koje volimo pratiti i koji nam predstavljaju uzor.
- Na isti način funkcioniraju i djeca, samo je njima puno teže razlikovati dobre od loših uzora. Često im se dogodi da prate nekoga samo zato jer tu osobu svi prijatelji već prate, pa žele biti u toku. Nažalost, i u društvu i na društvenim mrežama, ti uzori ne moraju uvijek biti dobar primjer i ponekad mogu biti jako loš uzor. Događa se i da ti „uzori“ rade sve kako bi dobili pozornost i skupili dodatni lajk ili komentar. Najlakše i najbrže do toga je doći kreirajući nekakav senzacionalistički sadržaj, opasne izazove ili psovanjem koje je djeci smiješno – govori ovaj popularni tiktoker.
Marčec ističe da se zauzvrat događa da djeca žele biti popularna u svom društvu pa kopiraju ponašanje svog omiljenog tiktokera, jutjubera i slično.
- Ako mislite da je nemoguće da djeca otvaraju profile na društvenim mrežama, podatak da je TikTok u prva tri mjeseca 2021. izbrisao 7,3 miliona profila za koje je smatrao da pripadaju djeci mlađoj od 13 godina govori dovoljno sam za sebe. Zaštitite svoju djecu od nasilnika. Zaštitite svoju djecu da ne postanu nasilnici. Oboje je jednako važno za funkcioniranje ovog društva. Jednako je važno i u offline i u online svijetu – zaključio je Marčec.
Ko je roditelj, a ko dijete
- Djeca koja učestalo koriste mobitele imaju poremećaje pažnje uzrokovane hiperaktivnošću. Količina endorfina i dopamina koje dijete dobije za vrijeme igranja videoigrice nije realna za stvaran život i zato sve manje djece posjeduje duboku pažnju.
Načelno, prije desete godine dijete ne bi trebalo imati vlastiti telefon, ali, također, razumijem i to da postoji pritisak okoline i vršnjaka. Svedite vrijeme provedeno u virtuelnom svijetu na minimum, a posvetite se stvarnom svijetu oko nas. Postoje različite džepne igre, te didaktičke slikovnice sa zadacima i izazovima koje uvijek možete sa sobom ponijeti kako bi dijete imalo sadržaj u trenutku kada trebate željeni mir – kaže odgajateljica Emina Pršić.
