"Ovo predivno mjesto me kao fotografa svaki put iznova oduševljava. Ima svoje čari u svako godišnje doba. Budući da je ovo jedno od najvećih zimovališta ptica u Evropi, ovo mjesto ima i poseban značaj kao park prirode", rekao je Trogrančić.
Hutovo blato teritorijalno pripada općinama Čapljina i Stolac, a prostire se na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu. Udaljeno je otprilike 15 kilometara od Jadranskog mora, tako da je primjetan veliki utjecaj sredozemne klime.
Najveća jezera Hutovog blata su: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava. Sam park je ustvari močvara nastala od sistema rijeke Krupe, u tipičnom kraškom ambijentu.
Prema nedavno obavljenom istraživanju projekta Life, čak 163 vrste ptica dolaze u Hutovo blato, bilo da je riječ o selicama ili onima kojima je ono stalno obitavalište.
Ovdje su zastupljena i četiri tipa vegetacije: vodena, močvarna, livadska i šumska. Projekt Life navodi oko 600 biljnih vrsta na ovom području.
Pored raznovrsnog biljnog i ptičijeg svijeta, vode parka bile su bogate ribljim vrstama, naročito jeguljama i šaranima (22 vrste). Nažalost, u posljednjih nekoliko godina zbog niza okolnosti riblji fond je osiromašio, što se može negativno odraziti i na cjelokupnu raznolikost flore i faune.
