Količina tekućine koju pojedinac treba unijeti u organizam ovisi o nekoliko čimbenika.
Teoretski, i dok sjedite na kauču ili u svojem uredu, a vani su temperatura zraka i njegova vlažnost vrlo visoki, možete izgubiti toliko tekućine da ćete na kraju dehidrirati. To može rezultirati smanjenjem radnog učinka i glavoboljom.
Dehidracija podrazumijeva prekomjeran gubitak tjelesne tekućine, a najčešće se javlja uslijed infekcija poput proljeva i povraćanja, pretjeranog znojenja ili premalog unosa tekućine.
Kod hidracije nije važna samo količina i vrsta tekućine, već i pravilan pristup njezinu unosu jer će jedino tijelo koje se pravilno hidrira moći optimalno provoditi sve svoje metaboličke procese.
Njemačko društvo za prehranu odraslim osobama preporučuje da u periodu od 9 do 21 sat popiju oko pola litre vode tijekom svaka tri sata, odnosno ukupno oko litru i pol do 2 litre vode.
Ako je toplo ili vježbate, u organizam biste trebali unijeti još pola litre ili litru tekućine.
Osim vode za vrijeme ljetnih vrućina dolazi i do gubitka mnogih minerala poput natrija, kalija i magnezija, a najbolje ih je nadoknaditi konzumacijom prirodnih voćnih i povrtnih sokova, nezaslađenih biljnih i voćnih čajeva, juha, variva te medicinskih pripravaka - oralnih rehidracijskih otopina (ORS) i sportskih napitaka bogatih elektrolitima, vitaminima i mineralnim tvarima.
U umjerenim količinama možete piti i crnu kavu te crni i zeleni čaj.
Odličan izvor tekućine pruža i "mokra hrana" poput mlijeka i fermentiranih mliječnih napitaka, posebno kad je riječ o hidraciji u djece.
Pivo i ostala pića koja sadrže alkohol nisu preporučljiva u vrijeme velikih vrućina jer je riječ o diureticima koji potiču organizam na izbacivanje vode i toksina putem urinarnog trakta, a to može rezultirati povećanom dehidracijom.
Dobro je znati da je žeđ znak upozorenja da vašem organizmu nedostaje tekućine pa je najbolje piti i prije nego što je osjetite.
Ljudi treće životne dobi ponekad ne osjećaju žeđ pa ih treba podsjetiti da u organizam moraju unijeti tekućinu.
