Treći ponedjeljak u januaru smatra se najdepresivnijim danom u godini.
Uprkos tome što nema naučnih dokaza koji bi potvrdili ovu tvrdnju, takozvani Plavi ponedjeljak postao je popularna tema u medijima, a mnogi se slažu da upravo ovaj dan nosi određene izazove.
Razni faktori
Koncept Plavog ponedjeljka osmislio je britanski psiholog Klif Arnal (Cliff Arnall) 2005. godine, koristeći formulu koja uključuje razne faktore poput vremenskih uslova, dugova nastalih tokom praznika, niske motivacije nakon novogodišnjih odluka te općeg osjećaja umora i stagnacije.
- Prvo su me pitali da dođem do dana za koji mislim da je najbolji za rezerviranje ljetnog odmora. Kad sam počeo razmišljati o motivima za bukiranje praznika, prisjećajući se onoga što su mi hiljade ljudi govorile tokom posla ili radionica, ovi faktori upućivali su na to da je treći ponedjeljak u januaru posebno depresivan - objasnio je za The Daily Telegraph 2013.
Arnalova formula glasi [W + (D - d)] x TQ / M x Na. W označava vrijeme, D dugove, d mjesečnu plaću, T vrijeme od Božića, Q vrijeme u kojem smo odustali od novogodišnjih odluka, M nivo motivacije, a Na, osjećaj da trebamo poduzeti neke korake.
Nedostatak naučne osnove
Iako se Arnalova formula često kritikuje zbog nedostatka naučne osnove, ona ipak ukazuje na kombinaciju faktora koji mogu uticati na naše raspoloženje.
Kraći zimski dani s malo sunčane svjetlosti, povratak u rutinu nakon praznika i finansijski pritisci mogu pridonijeti osjećaju potištenosti. Osim toga, janaur je mjesec kada mnogi osjećaju da nisu ostvarili svoje novogodišnje odluke, što može dodatno smanjiti samopouzdanje.
Kako prebroditi Plavi ponedjeljak?
Ako se osjećate potišteno, važno je zapamtiti da niste sami te da postoje jednostavni koraci koji vam mogu pomoći da lakše prebrodite ovaj dan.
Provedite vrijeme na svježem zraku: Šetnja ili bilo koja druga aktivnost na otvorenom može vam pomoći da se osjećate bolje. Izloženost prirodnoj svjetlosti, čak i u oblačnim danima, može pozitivno uticati na raspoloženje.
Povežite se s voljenima: Razgovor s prijateljima ili porodicom može biti iznimno terapeutski. Dijeljenje osjećaja i smijeh s voljenim osobama može smanjiti stres i potištenost.
Postavite male ciljeve: Umjesto da se fokusirate na velike obaveze, odaberite nekoliko manjih zadataka koje možete ostvariti tokom dana. Osjećaj postignuća, pa makar bio i malen, može značajno podići raspoloženje.
Razmazite se: Danas je pravi trenutak da učinite nešto za sebe. Bilo da je to topla kupka, čitanje omiljene knjige ili gledanje filma, važno je posvetiti vrijeme aktivnostima koje vas vesele.
Prakticirajte zahvalnost: Izdvojite nekoliko minuta da zapišete stvari na kojima ste zahvalni. Ovaj jednostavan postupak može vam pomoći da preusmjerite fokus s negativnih misli na pozitivne aspekte svog života.
Vježbajte: Fizička aktivnost dokazano podiže razinu endorfina, hormona sreće. Čak i 15-ak minuta lagane vježbe može napraviti veliku razliku.
