Ideja da samo četiri sata sna može biti dovoljno je postala popularna, posebno među onima koji žele da maksimiziraju svoju produktivnost. Međutim, šta nauka ima da kaže o tome? Važno je uzeti u obzir mišljenje stručnjaka da bismo vidjeli kako ove prakse utiču na naše zdravlje.
Spavanje je bitan biološki proces koji omogućava tijelu i umu da se oporave. Tokom spavanja dolazi do više kritičnih funkcija, kao što su konsolidacija pamćenja, emocionalna regulacija i popravak ćelija. Nacionalna fondacija za spavanje preporučuje odraslima da spavaju između sedam i devet sati po noći kako bi održali optimalno zdravlje.
Međutim, važno je napomenuti da postoje osobe za koje se čini da adekvatno funkcionišu s manje sna, poznate kao "kratko spavaju". To su ljudi čija genetika im omogućava da se efikasno odmaraju za kraće vrijeme. Međutim, procjenjuje se da samo oko jedan posto stanovništva ima ovu sposobnost.
Navikli smo na činjenicu da je normalno spavati između sedam i osam sati. Na taj način efikasno završavamo ciklus spavanja. Stoga četiri sata spavanja ima niz efekata među kojima su:
Kognitivne performanse
Studije su pokazale da spavanje manje od šest sati noću može negativno uticati na kognitivne performanse. Ljudi koji spavaju samo četiri sata imaju tendenciju da imaju problema s pažnjom, koncentracijom i donošenjem odluka. Studija objavljena u "Sleep" pokazala je da oni koji ograniče spavanje na četiri sata nekoliko uzastopnih noći pokazuju značajno oštećenje svojih kognitivnih sposobnosti.
Fizičko zdravlje
Hronična deprivacija sna povezana je s brojnim zdravstvenim problemima, uključujući gojaznost, dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti. Spavanje samo četiri sata može promijeniti hormonalnu ravnotežu tijela, utjecati na apetit i metabolizam.
Mentalno zdravlje
Nedostatak sna također ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje. Povezano je s povećanjem simptoma anksioznosti i depresije. Studija koju je proveo Univerzitet Harvard pokazala je da ljudi koji spavaju manje od pet sati noću imaju veći rizik od razvoja poremećaja raspoloženja.
Foto: Arhiva
