Svako toliko osjećate vibracije tla i imate dojam da je upravo u tijeku još jedan slabiji potres? Niste jedini, a stručnjaci su objasnili kako je riječ o tzv. fantomskim potresima.
Na kraju više ne znate vibrirate li vi, trese li se doista tlo pod vama ili je riječ o nečemu drugome. Upravo je to pitanje čitatelj postavio Europsko-mediteranskom seizmičkom centru.
- Je li moguće da doživljavam fantomske potrese jer stalno imam osjećaj da se tlo trese? - upitao ih je čitatelj.
- Fantomski potresi (potresi koji postoje samo u umu) su fenomen koji su prijavili psiholozi, a utječe na ljude tijekom sekvence naknadnih potresa tj. aftershockova. To je povezano s tjeskobom i stalnom pripravnošću, pa se najmanja buka ili zvuk poput automobila može zamijeniti stvarnim potresom - odgovorili su mu.
Ostali čitatelji u komentarima su ustvrdili kako im je osjećaj dobro poznat, a s njim se susreću mnogi u okolici Zagreba.
- Za očekivati je da kad nešto osluškujemo i kad nema gradske ‘vreve’ osjećamo i ono što bismo inače propustili. Potresi su jako česti, magnitude 2-2.5 po Richteru na području Republike Hrvatske godišnje ima više od 200 (u slučaju serije potresa ih je još i više). Isto tako, mnogi ljudi iskusit će i tzv. "fantomske potrese" tj. u jeku traumatičnog iskustva poslije potresa, osjetit će gibanje premda ga nije bilo. Inače, vrlo osjetljive osobe osjetit će potres minimalne magnitude oko 2.0 i to pretežno na višim katovima kuće. Ova serija potresa događa se u gusto naseljenom području i popraćena je zvukom (poput tutnjave ili grmljavine) pa pojedinci primijete i potrese manje magnitude.
'Mi još uvijek ne znamo je li opasnost prošla'
Klinička psihologinja Andreja Bogdan objasnila nam je da visoki stres i traume mogu prouzročiti fantomske potrese:
- Situacija u kojoj se nalazimo još uvijek je za sve nas neizvjesna. Tlo još uvijek podrhtava, svaki dan se bilježe potresi manje jačine, nitko ne može sa sigurnošću reći da je opasnost prošla. Doživjeli smo veliki stres, podrhtavanje tla možemo doživjeti kao smirivanje opasnosti, ali kako u to ne možemo biti sigurni istovremeno to možemo interpretirati i kao nagovještaj novog potresa. Intenzivan stres koji je praćen velikim strahom još uvijek nas drži u fazi alarma, burno reagiramo i na vrlo slabe zvučne, ali i sve druge podražaje. Osjetljivost na određene podražaje i stanja u našoj evolucijskoj povijesti bila je korisna za preživljavanje. Kako situaciju još uvijek percipiramo opasnom i postoji vjerojatnost da ćemo ponovno biti ugroženi većina nas funkcionira u 'modu' za preživljavanje. Zbog toga sada mnoge zvukove koje ranije nismo ni registrirali, kao što su zvuk i vibracija tla prilikom prolaska tramvaja, percipiramo kao upozorenje što kod nas izaziva strah, anksioznost. Takva preosjetljivost koja je posljedica stresa visokog intenziteta i traume može dovesti do doživljaja koji nisu posljedica stvarnih podražaja, u ovoj situaciji podrhtavanja tla i potresa, pa se nazivaju fantomski potresi.
- Takvi doživljaju, kao i misli poput 'opet potres!' mogu se pojavljivati kad se opustimo, česte u trenucima polusna ili kad se tek budimo što nam otežava uspavljivanje, odmor i dobar san koji nam je svima potreban. Spavanje je prirodan način na koji otpuštamo stres i potreban za dobro funkcioniranje. Ovakve reakcije i fantomski doživljaji pratit će nas još neko vrijeme. Tek ukoliko potraju dulje od tri mjeseca i počnu znatno otežavati naše svakodnevno funkcioniranje korisno je potražiti pomoć psihijatara i psihologa - nastavlja psihologinja Bogdan, predsjednica Hrvatske psihološke komore.
Moramo se fokusirati na neku drugu aktivnost ili odlazak u prirodu
- Iako se većina nas tijekom dana ulovi u razmišljanju hoće li se potres ponovno desiti, ili ima poteškoća u nošenju sa strahom i anksioznošću ne bismo smjeli dopustiti da nas takve misli okupiraju, treba pokušati misliti na nešto drugo, fokusirati se na neki drugi sadržaj, neku aktivnost. To može biti obavljanje neke svakodnevne aktivnosti ili posla, pomoći će odlasci u šetnju i izvan gradova koji su puni raznih zvukova, a njih u stanju preosjetljivosti više ne možemo 'ne-čuti' i koji kod nas stalno izazivaju neugodne misli i anksioznost. Da parafraziramo jednu zen poslovicu, svakakve misli i osjećaji ovih dana nam dolaze u posjetu, ne moramo svaku ponuditi čajem - savjetuje psihologinja Bogdan.
Stalno gledanje aplikacija za praćenje potresa mogu povećati stres
Stalno praćenje podataka o potresu putem aplikacija mogu nas dodatno fokusirati i pojačati neugodne misli pa će služiti kao njihovi potkrepljivači, a mala je vjerojatnost da će povećati osjećaj sigurnosti i umiriti nas, objašnjava psihologinja.
Savjetuje pozivanje telefona za psihološku pomoć i podršku i razgovor sa psiholozima i psihijatrima koji su na njima dostupni.
- Brojevi telefona objavljeni su na službenim stranicama ustanova poput Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a brojevi Mreže telefona za psihološku pomoć HPK_HPD objavljeni su na stranici Psihološke komore na kojoj se može preuzeti i online priručnik Koronavirus i mentalno zdravlje u kojima su brojne preporuke i savjeti psihologa kako si možemo olakšati situaciju u kojoj se nalazimo. Na stranici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba također se nalaze mnogi savjeti i preporuke kako situaciju olakšati djeci - dodaje Bogdan.
Koliko dugo možemo osjećati fantomske potrese?
- Ovakve reakcije i fantomski doživljaji pratit će nas još neko vrijeme. No ukoliko potraju dulje od tri mjeseca i počnu znatno otežavati naše svakodnevno funkcioniranje korisno je potražiti pomoć psihijatara i psihologa - zaključuje naša sugovornica.
