Uprkos smjernicama vrhunskih medicinskih stručnjaka i raznim studijama, i dalje se protiv bolova u leđima prepisuju ozbiljne terapije i šake lijekova umesto fizičke terapije i vježbanja, koji djeluju mnogo bolje, pokazali su izvještaji u medicinskom časopisu "Lancet medical journal".
"U mnogim zemljama lijekovi protiv bolova koji imaju ograničen pozitivan efekat rutinski se propisuju za bol u donjem dijelu leđa, sa vrlo malim naglaskom na intervencijama koje se zasnivaju na dokazima, poput vježbi", rekla je Nadine Foster sa britanskog "Keele University", koja je pomogla istraživačkom timu.
Na primer, u SAD-u, više od 60 posto ljudi koji imaju bolove u leđima dobijaju opioide. Nepravilna upotreba opioida pomaže u pokretanju epidemije predoziranja opioidima u SAD-u.
Uzroci nisu očigledni
"Rijetko se može utvrditi konkretan uzrok bola u leđima. Ljudi koji imaju fizički zahtjevne poslove, fizičke i mentalne komorbidnosti, pušači i gojazni su u najvećem riziku od pojave bola u donjem dijelu leđa", napisali su istraživači.
Problemi će se vjerovatno pogoršati sa godinama, naročito posle 50. godine, predviđaju istraživači.
Studije pokazuju šta najbolje djeluje u liječenju donjeg dijela leđa: fizikalna terapija, psihološko savjetovanje, istezanje, masaža i drugi neinvazivni tretmani.
Odmor rijetko pomaže, pa sve pacijente treba podstaći da ostanu aktivni. Američki medicinski fakultet kaže da u svojim uputstvima pacijentima sa bolovima u donjem dijelu leđa savjetuje da vježbaju, a lijekove na recept da koriste samo kao krajnje sredstvo.
Utvrđeno je da se bolovi u leđima češće javljaju kod ljudi koji obavljaju kancelarijske poslove i nisu skloni aktivnom vježbanju i kretanju.
"Mnogi pacijenti koji boluju od bolova u leđima imaju snažan strah od kretanja", rekla je Luana Colloca, specijalista sa "University of Maryland School of Nursing".
Vježbanje može imati presudan značaj. Studija objavljena u junu ove godine otkrila je da vježbe dizajnirane za jačanje donjeg dijela leđa pomažu u ublažavanju bolova kao i svakodnevno hodanje.
"Moramo ukloniti taj strah i nagovoriti sami sebe da vježbamo", rekla je Colloca.
Hirurška intervencija se radi samo u rijetkim i određenim slučajevima, primjetio je tim. Skupo je i može dovesti do komplikacija, mada je to postalo popularan izbor.
Izvještaj otkriva ne samo da ljudi primaju neprimjerene lijekove ili operativne zahvate, već se liječe na pogrešnim mjestima, prenosi N1.
"Povećana upotreba neefikasnih, potencijalno nebezbjednih tretmana, izgubila je ograničene resurse za zdravstvenu zaštitu i nanijela štetu pacijentima", izjavila je Rachelle Buchbinder sa australijskog "Monash University".