Šta je D vitamin? U stvari, uopće nije riječ o vitaminu, nego hormonu! Neophodan je u organizmu zbog regulacije apsorpcije kalcija i izgradnju zdravih kostiju, a ima i pozitivan utjecaj na imunološki sistem i druge ćelijske procese.
Skoro pa možemo reći kako je s "trona" zbacio vitamin C kao vitamin nad vitaminima... Tako vitamin D obara loše holesterol, pomaže u zaštiti od šećerne bolesti i oboljenja srca, ublažava bol povezanu s fibromijalgijom, štiti od senilne makularne degeneracije oka, ublažava simptome psorijaze, poboljšava mušku plodnost, smanjuje rizik od karijesa, raka debelog crijeva, melanoma, agresivnog raka dojke, rahitisa, osteoporoze i depresije.
Naravno, od velike je važnosti i za trudnice. Ne samo da je visok nivo "sunčevog vitamina" ključan za zdravlje kostiju bebe, nego može osigurati jaču snagu ruku i veću mišićnu masu bebe.
Tri centralne funkcije
Nedavno su znanstvenici otkrili da se imunološki sistem u tijelu ne može aktivirati bez ovog vitamina. Možemo reći kako on ima tri centralne funkcije:
1. regulira imunološki sistem (obrambene sposobnosti tijela),
2. regulira rast ćelija (što je pogotovo važno kada su u pitanju maligne bolesti, ali i liječenje kožnih oboljenja, poput ekcema i psorijaze),
3. regulira hormonalnu ravnotežu.
Postoje dva tipa vitamina D: životinjski kalciferol ili kolekalciferol ili vitamin D3 i biljni ergokalciferol ili vitamin D2.
Mada je toliko bitan, često ga zapostavljamo. Mnogo je bolesti, kao što su dijabetes, multipla skleroza, depresija, osteoporoza, neplodnost ili maligne bolesti, upravo povezano s manjkom ili nedostatkom sunčevog vitamina.
Naime, osobe koje pate od manjka D vitamina češće obolijevaju od autoimunih bolesti ili infektivnih bolesti (prehlada, gripa...), koje bi pod normalnim okolnostima tjelesni imunološki sistem sam mogao svladati.
Jednako tako dovoljne količine vitamina D presudne su za apsorpciju kalcija u našem tijelu. Bez vitamina D ono jednostavno ne može apsorbirati kalcij, što čini dodatke prehrani s kalcijem beskorisnima ako imate manjak vitamina D.
Koliko nam je vitamina D potrebno?
Sunčev vitamin zaista nas može zaštititi od bolesti, no kako bismo od njega imali takve dobrobiti, moramo unijeti daleko veće količine nego što glasi dnevna preporučena doza.
Stručnjaci preporučuju između 400 i 800 međunarodnih jedinica (IU) vitamina D dnevno kako bi se zadovoljile potrebe organizma, no kada govorimo o povećanim potrebama zbog smanjenja rizika od razvijanja malignih bolesti, unos sunčevog vitamina bi trebao biti znatno veći.
Na tom su tragu udruženi američki istraživači ustanovili kako unos 4000 do 8000 međunarodnih jedinica vitamina D može sniziti rizik od raka dojke, kolorektalnog karcinoma, multiple skleroze i dijabetesa tipa 1.
Prema stavovima Međunarodne fondacije za osteoporozu, nedostatak vitamina D je globalni zdravstveni problem. Utvrđeno je da 52 posto Europljana pati od nedostatka vitamina D3, a u nekim sjevernijim zemljama Europe se ta brojka penje i do preko 75 posto stanovništva.
Kada testirati status ovog vitamina u organizmu
Procijenjeno je da na globalnom nivou raste potražnja za testiranjem statusa vitamina D3 u organizmu uslijed sve većeg znanja u medicini o štetnim posljedicama njegovog nedostatka.
Određivanje koncentracije vitamina D3 u krvi posebno se preporučuje oboljelima od hronične bolesti bubrega, abnormalnostima u apsorbiranju hranjivih sastojaka, osteoporozom, kardiovaskularnim bolestima, rakom, oboljelim od psihičkih poremećaja i depresije i multiple skleroze.
Neka istraživanja pokazuju da visoke doze vitamina D mogu umanjiti napredovanje autoimunih bolesti. U prilog tome ide znanstveno dokazana činjenica kako vitamin D igra važnu ulogu u funkcioniranju mozga i ima zaštitna imunomodulatorna svojstva pa je zato i posebno koristan kod neurodegenerativnih i neuroimunih bolesti.
Neki stručnjaci smatraju da je odmah nakon postavljanja dijagnoze potrebno izmjeriti količinu vitamina D u krvi. Ona je kod autoimunih bolesti (npr multiple skleroze) obično niska, što je preporučeno tretirati jednokratnom visokom dozom vitamina D i daljnjim uzimanjem redovitih doza.
Zašto je obavezno izlaganje suncu
Naše tijelo može samo sintetizirati vitamin D, no za to mu je potrebna pomoć sunca. Ako želite povisiti svoj nivo sunčevog vitamina, liječnici preporučuju najviše 15 minuta izlaganja sunčevim zrakama bez nanošenja kreme sa zaštitnim faktorom.
Na taj ćete način sintetizirati otprilike 90 posto dnevne potrebe organizma za ovim vitaminom, a ostatak možete dobiti iz dodataka prehrani ili hrane!
Hrana bogata D vitaminom
Masna riba, kao što su losos, tuna, skuša, pastrva ili sardina, predstavljaju bogat izvor vitamina D. Filet lososa koji teži 85 grama sadrži oko 447 IU vitamina D, a usporedbe radi, ista količina tune iz konzerve sadrži 154 IU.
Sunčev vitamin također potražite u mlijeku, soku naranče (koji je često obogaćen vitaminom D), žumancima, jetrici (85 grama goveđe jetre sadrži 50 UI) i maslacu.
Kome naročito prijeti manjak ovog vitamina
Manjak vitamina D je češći kod osoba koje se rijetko izlažu suncu, nose zaštitnu odjeću i koriste sredstva za zaštitu od sunca, kod osoba tamnije puti, pretilih, osoba koje uzimaju lijekove što utječu na metabolizam vitamina D, hospitaliziranih pacijenata, institucionaliziranih osoba, osoba starije dobi, trudnica.