U Evropu su ga donijeli španski istraživači u 16. vijeku i poklonili papi Piju IV. Iz Italije se dalje proširio po cijeloj Evropi, a u naše krajeve su ga donijeli graničari u 18. vijeku. Krompir je kroz historiju bio važan izvor hrane u cijeloj Evropi, a naročito u Irskoj gdje je uz mlijeko predstavljao gotovo “jedinu“ hranu.
Sirove krtole u prosjeku sadrže: 75 % vode, 18.2 % skroba, 2 % bjelančevina, 1.5 % šećera, 1 % celuloze, 0.1 % masti, 0.2 % kiselina. Odličan je izvor složenih ugljenih hidrata (skroba), vitamina C i B, ne sadrži holesterol i sol (NaCl), a sadrži potrebne minerale kao kalijum, magnezijum i gvožđe.
Cijela biljka osim krtola je otrovna jer sadrži alkaloid solanin. Stabljika se deli na nadzemni i podzemni dio, dostiže visinu od 30-150 cm, a razvija se iz klice krtola (vegetativno razmnožavanje) ili iz pravog sjemena (generativno razmnožavanje).
Stoloni su podzemne bočne stabljike, a rastu horizontalno. Zadebljanjem stolona razvija se krtola koji je modifikovani dio podzemnog stabla – stolona. To je rezervni organ krompira i služi za prezimljavanje i reprodukciju. Pokožica krtola različitih je boja od žute do ljubičaste, a meso najčešće bijele do žute boje, ponekad i ljubičaste u zavisnosti od sorte.
Korjen je prilično plitak, od 40-50 cm, samo u rastresitim zemljištima do 1 m dubine. Razvija se na podzemnom dijelu stabljike i bočno se grana do 45 cm, a u slučaju sijanja krompira razvije se glavni korjen s mnogobrojnim bočnim korjenjem. Dozrijevanjem krompira korjen polako odumire.
Agroekološki uslovi
Temperatura
Krompiru odgovara temperatura bez velikih kolebanja tokom vegetacije kao i za vrijeme zimskog mirovanja krtola u skladištu. Minimalna temperatura zemljišta pri sadnji mora biti 6-8 °C. Stabljika s lišćem izmrzava na -1 do -2 °C. Optimalna temperatura za rast krtola je 17-20 °C. Na višim temperaturama formiranje krtola i prinosi smanjuju se, a na temperaturi višoj od 30 °C rast krtola potpuno prestaje.
Optimalna temperatura za naklijavanje je 12-15 °C što ubrzava proces za 10-12 dana. Visoka temperatura smanjuje prinos, ali kratkotrajno povećanje temperature (sedam dana) do 20 °C u početku prorastanja, a zatim snižavanje temperature na 8-10 °C, dovodi do povećanja prinosa.
Voda
Krompir je biljka umjereno vlažnog podneblja i pri nedostatku vode dolazi do smanjenja prinosa i kvaliteta krtola. U uslovima sušnog ili prevlažnog perioda dolazi do formiranja sekundarnih krtola na već razvijenima (primarnim) ili njihovog prorastanja, deformacije i pucanja, pri čemu se gubi značajan dio tržišne vrednosti. U sušnim razdobljima može se izvršiti navodnjavanje zasada raznim formama kišnih krila.
Zemljište
Najpogodniji su lakši tipovi zemljišta – propusna, rastresita, peskovito-humusna i pjeskovito-ilovasta zemljišta s mrvičastom strukturom, bogata mineralnim i organskim materijema kao i s povoljnim vodno-vazdušnim karakteristikama. Ne odgovaraju mu teška, močvarna zemljišta s visokim nivoom podzemnih voda. Podnosi kiseliju reakciju zemljišta, a optimalni pH je 5,4-6,5.
Plodored
Plodored je jedan od osnovnih načela proizvodnje krompira. Pravilnim plodoredom mogu se spriječiti ili smanjiti napadi mnogih štetnih organizama, kao i poboljšati kvalitet same proizvodnje i dobiti visoko kvalitetni proizvodi. Krompir dobro podnosi monokulturu, ali se iz fitohigijenskih razloga ne sadi više godina uzastopno na istom mjestu (posebno radi zaštite od nematoda). Na isto mjesto može doći tek nakon 3-4 godine. Najbolji predusjevi za krompir su lucerka, crvena detelina, djetelinsko-travne smjese, grašak i bob, dok su žitarice nešto nepovoljniji predusjevi. Višegodišnje leguminoze i detelinsko-travne smese kao predusevi povećavaju prinos i do 20 % u poređenju sa žitaricama. Krompir ne bi trebalo saditi nakon biljnih vrsta iz porodice pomoćnica (paradajz, patlidžan, duhan i dr.), kao i nakon okopavina. Dobar je predusjev za sve ostale usjeve jer svojim korjenom i krtolama dobro rastrese zemljište i ostavlja ga bez korova. Rane sorte krompira su dobar predusev za ozimu repicu i povrće kao drugi usjev.
Obrada zemljišta
Obrada zemljišta počinje letnje-jesenjim zaoravanjem ostatka pretkulture na dubinu oko 15 cm kojom sprečavamo razvoj korova i gubitak vlage u zemljištu. Ako je to moguće, ore se do dubine od 20 cm i donji sloj se produbljuje još 12 cm duboko. Ne sme se dozvoliti da se na dnu brazde stvori nepropusni sloj. Vrlo često s osnovnom obradom u zemljište se unosi i odgovarajuća količina stajskog đubriva (25-35 t/ha). Obrada mora biti kvalitetno obavljena jer omogućuje dobar prohod mašine u sadnji i brzo klijanje i razvoj korjena, što je uslov za ujednačeno nicanje krtola.
Đubrenje
Za prinos od 35 t/ha ranog krompira đubrenjem je potrebno dodati 100-140 kg azota, 110-150 kg fosfora i 160-260 kg kalijuma, a za prinos od 35 t/ha kasnog krompira đubrenjem je potrebno dodati 140-200 kg azota, 110-150 kg fosfora i 200-350 kg kalijuma. Kako bi proizvodnja krompira bila što veća, potrebno je unijeti dosta hraniva u zemljište i je zato je preporučljivo primeniti đubrenje koja se zasniva na organsko-mineralnom unosu đubriva.
Za organsku đubrenje krompira najčešće se koristi stajsko đubrivo koji se obično u zemljište unosi u jesenje-zimskom oranju u količini od 25-35 t/ha. Stajsko đubrivo sadrži sve makro – (azot, fosfor i kalijum) i mikroelemente (bakar, cink, mangan i dr). Pozitivna svojstva organskog đubrenja stajnjakom ogledaju se u povećanju humusne komponente zemljišta i bržem zagrevanju zemljišta u rano proljeće, kada su potrebne više temperature za rast i razvoj klice krtola.
Mineralna ishrana krompira je nužna dopuna organskom đubrenju, a zasniva se na ishrani biljaka dodavanjem tri osnovna makroelementa (N, P i K) i mikroelemenata u manjim količinama. Svaki od tih elemenata povećava rod, samo kada su ti elementi u uravnoteženom odnosu. Najbolji odnos NPK hraniva za krompir je 1:0,9:1.6. Količina mineralne ishrane krompira zavisi od obezbjeđenosti zemljišta hranivima, visini željenog roda kao i nameni proizvodnje. Kod kombiniranog tipa đubrenja (organsko-mineralnog), kako bi se dobio prinos od 30 t/ha, ako je zasad krompira pođubren sa 25 t/ha stajskog đubriva, treba ga još dodatno pođubriti sa 60–80 kg/ha azota, 60–100 kg/ha fosfora i 120–160 kg/ha kalijuma.
Sjetva i sadnja
Za sadnju se trebaju izdvojiti zdrave neoštećene krtole mase oko 50-60 g. Veličina krtola određuje način sadnje, tj. razmak sadnje između redova i u redu kao i dubinu sadnje. Na krtoli razlikujemo pupčani dio i krunu. Pupčanim delom je krtola bila vezana za stolon, a suprotno je kruna na kojoj se nalaze okca koja mogu izrasti u stabljiku, bočne stabljike i stolone. Krtole se moraju prerezati tako da na svakom odrezanom komadu (frakciji) imaju 2-3 okca. Ako su ti prerezani komadi (frakcije) manji onda se oni sade na razmak u redu od oko 25 cm, srednji na razmak od 30-35 cm, a najkrupnije frakcije od 55-60 mm na razmak 45-50 cm. Sjemenski krompir mora biti određene kategorije, poznatog porijekla, deklarisan i s fitosanitarnim odobrenjem za korištenje sadnog materijala. Potrebno je da sjemenski krompir bude ujednačene veličine i oblika, bez deformacija i oštećenja.
