Upala pluća (nekoliko sedmica do mjesec)
Kada dođe do infekcije u plućima (uzrokovane virusima, bakterijama ili gljivicama), vjerovatno ćete se suočiti sa osrednjim do teškim simptomima kao što su suhi kašalj, groznica ili otežano disanje. Od ostalih simptoma, tu su: iskašljavanje obojene sluzi i gubitak energije. Stariji bolesnici ili djeca mogu biti zadržani u bolnici kako bi bili pod nadzorom ljekara. Da bi se infekcija dijagnosticirala, najčešće se pacijent šalje na rendgen pluća, a kao terapija (ukoliko je riječ o bakterijama) preporučuju se antibiotici, koji mogu pomoći da se uzročnik, kao i kašalj, istjeraju iz pluća.
Gastroezofagealna refluksna bolest (hronična)
Kiselina koja putuje od želuca ka ezofagusu (zbog čega osjećate žarenje) također može uzrokovati suhi kašalj. Najčešće se javlja nakon obilnog obroka ili ujutru i uveče dok ležite, te se kiselina slobodnije kreće. Neke osobe čak mogu razviti kašalj bez pojave žarenja, što onda dijagnosticiranje čini otežanim, osim ako ljekar ne izvrši pregled kamerom niz grlo pacijenta. Ukoliko vi ili ljekar posumnjate da bi ova vrsta bolesti mogla biti uzrok kašlja, promjena prehrambenih navika (ograničeni unos masne i začinjene hrane, alkohola i kofeina) može pomoći, kao i lijekovi za suzbijanje želučane kiseline.
Curenje iz nosa (hronično)
Osobe sa ovim tegobama često osjete kako im se sluz iz sinusa spušta niz grlo, što dovodi do kašlja sa sekretom (najčešće uveče, kada su u ležećem položaju), kao i mučnine u stomaku u jutarnjim satima, što je posljedica gutanja sekreta. Neke osobe, osim opisanog stanja, pate i od ostalih simptoma koji najčešće prate alergije, a to su kihanje i svrbež nosa – dok su kod drugih simptomi blagi. Antihistaminici ili nazalni steroidi mogu pomoći kod pročišćavanja sinusa, a preporučuje se i da tokom noći uključite ovlaživače zraka, posebno zimi, jer njegova isušenost može pogoršati problem.
Astma (hronična)
Kada disajni putevi oteknu i suze se, disanje postane otežano (čuje se škripanje i osjeti stezanje u grudnom košu), propraćeno suhim kašljem. Pluća lakše funkcioniraju tokom dana i kasno popodne, pa se ovakva vrsta kašlja najčešće javlja tokom noći i ujutru. Ljekari najčešće dijagnosticiraju astmu putem disanja ili testova plućne infekcije, te koriste steroide za inhaliranje ili lijek zvani albuterol kako bi spriječili i tretirali simptome.
Bronhitis (nekoliko dana do nekoliko sedmica)
Uzrokuje veoma glasan i napadan kašalj koji će vas pretvoriti u uredskog neprijatelja broj jedan. Bronhitis (upala bronhija) često počinje kao osrednja prehlada, koja se postepeno razvija u gadni, a ponekad i bolni, kašalj sa sekretom koji ne prestaje (sekret je najčešće smeđe, zelene i žute boje). Kao lijek najčešće se savjetuje odmor i konzumiranje toplih napitaka, čime se želi spriječiti da sluz ulazi u pluća ili disajne puteve. Ukoliko je uzrok bronhitisa bakterijska infekcija, trebat će vam antibiotici.
Obična prehlada ili gripa
(1-2 sedmice)
Ukoliko vas pati kašalj sa sekretom, uz propratne simptome kao što su curenje nosa, upala grla, glavobolja, kihanje ili groznica, velike su šanse da patite od dvije najčešće zimske bolesti – prehlade ili gripe. U apotekama ćete za takav kašalj obično pronaći kombinirane sirupe, koji služe za umirivanje kašlja i stišavanje stanja u plućima, ali prije nego se odlučite za neki, posavjetujte se sa farmaceutom. Preporučuje se da simptome liječite jedan po jedan kako biste izbjegli interakciju među lijekovima, dok lijek za suzbijanje kašlja trebate koristiti tokom noći, kada dolazi do pročišćavanja pluća.
Manje vjerovatno:
COPD, rak pluća ili hronično srčano oboljenje
Ukoliko patite od upornog kašlja koji ne reaguje na tretmane (dva ili tri mjeseca), ljekar bi trebao provjeriti da li su uzrok kašlja neka rjeđa, ali ozbiljnija stanja, kao što su COPD (hronični opstruktivni pulmonalni poremećaj, obično uzrokovan pušenjem ili udisanjem drugih štetnih supstanci), rak pluća ili čak problemi sa srcem. Žene, posebno, ne razmišljaju toliko o srčanim oboljenjima, pa ukoliko u porodici postoji istorija srčanih bolesti ili neki drugi faktori rizika, kao što je visok krvni pritisak, definitivno trebaju posjetiti ljekara.
