Šparoge poznati čistači jetre
Šparoge su pravo proljetno povrće, a najčešće se beru između marta i maja, ponegdje čak i do jula. Mesnate stabljike šparoga uvijek su se smatrale vrijednim povrćem, a cijenjene su zbog svog sočnog okusa i blage teksture. Zelenu boju duguju hlorofilu, poznatom “čistaču” jetre i krvi. Energetska vrijednost šparoga je vrlo mala što ovo povrće svrstava visoko na listu poželjnih namirnica za skidanje suvišnih kilograma. Nutritivno šparoge su prije svega bogate folnom kiselinom koja doprinosi normalnom rastu tkiva tokom trudnoće. Takođe, ističu se sadržajem vitamina C i kalijuma – nutrijenata prijatelja jetre. Visok udio kalijuma s aminokiselinom argininom koju sadrži te niskim udjelom natrijuma čini šparogu prirodnim diuretikom.
Ovakvo svojstvo šparoga od davnine se koristi za ublažavanje simptoma PMS-a i zadržavanje vode. Šparoge su dobar izvor nutrijenata koji doprinose zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Uz vitamin C, riječ je konkretno o cinku i selenu, a zahvaljujući njima šparoge s pravom čine neizostavni dio detoksikacijske dijete koju je poželjno sprovesti na izmaku zime, kako bi se tijelo lišilo otrova i pripremilo za proljeće.
Savjet plus: Šparoge i jaja čine odličnu i najpoznatiju kombinaciju, no za detoksikaciju je bolje šparoge učiniti dijelom miješanih salata ili dodatkom supama. Za pravi gastronomski užitak, preporuka je šparoge servirati s plodovima mora.
Artičokom protiv konstipacije
Artičoka je povrće koja spada u porodicu glavočika (zeljastih biljaka), a njena ljekovita svojstva poznata su već vijekovima. Smatra se da blagotvorno djelovanje artičoke na organizam potiče od gorkih tvari u lišću i korijenu, koje imaju posebnu aromu i podstiču brže proticanje žuči. Kalorijska vrijednost artičoka je minimalna, kao i sadržaj masti, ali je nutritivno riječ o pravoj riznici vitamina, minerala i fitohemikalija. U kontekstu nutrijenata prijatelja jetre, artičoka osigurava vitamin C i kalijum, ali i gotovo sve druge vitamine i minerale u manjim količinama. Impresivan je i sadržaj vlakana pa tako 100 g artičoke osigurava čak 5,4 g vlakana.
Artičoka se ističe udjelom silimarina, jedinjenja za koju se vjeruje da ima zaštitan efekat na jetru. Dodatno, cinarin i kafeinska kiselina, jedinjenja kojima je bogata artičoka, u eksperimentima na životinjama pokazali su se kao efikasni hepatoprotektivni spojevi. Inulin, neprobavljivi ugljeni hidrat, ima blago laksativno djelovanje, te pomaže kod konstipacije. Zdravlje jetre zavisi od redovnog pražnjenja crijeva, a u periodima zatvora veće je opterećenje jetre.
Savjet plus: Artičoku možete uklopiti u gotovo bezbroj jela, od supa preko pirea do rižota, pizza, musaka ili mesnih jela. No, kako bi detoksikacija bila što efikasnija najbolje je kuhanu artičoku servirati kao predjelo s maslinovim uljem i laganim sirom ili pak uklopiti u raznolike salate. Za gurmanski užitak napravite namaz od artičoke na način da ih pomiješate s tunjevinom, maslinama, maslinovim uljem i limunovim sokom. Kombinaciji dodajte začinsko bilje po želji i uživajte.
Mladi špinat za jake kosti
U današnje vrijeme špinat je dostupan tokom cijele godine, ali proljeće je idealno vrijeme da se uživa u mladom špinatu posebno zato što mladi špinat, za razliku od običnog, ima slađi okus i manje je žilav. Nutritivno, riječ je o vrlo vrijednoj namirnici. Obiluje vitaminom K koji, među ostalim, doprinosi održanju normalnih kostiju. Mladi špinat je, poput većine proljetnih plodova, vrijedan izvor vitamina C i kalijuma. Valja istaknuti i sadržaj folne kiseline i željeza. Oni koji se još sjećaju Popaja koji je svoje mišiće jačao špinatom uvjereni su da ga je upravo željezo sadržano u špinatu činilo snažnim. Istina, špinat sadrži značajne količine željeza, no sadrži i oksalate, jedinjenja koja otežavaju apsorpciju željeza u tijelu.
Zelenu boju mladi špinat duguje pigmentu hlorofilu koji je izuzetno bitan u kontekstu detoksikacije jer se tradicionalno smatra efikasnim “čistačem” jetre i krvi. Dodatna prednost špinata je niskokaloričnost budući da u 100 grama osigurava tek oko 25 kalorija.
Savjet plus: Špinat se može dodati jelima od tjestenine, umake, pite ili pak eksperimentisati po volji. Kada je riječ o detoksikaciji preporuka je uživati u salati od mladog špinata kojoj je dodat limunov sok. Takvoj bazi, pak, moguće je dodati brojne sastojke od kozjeg ili kravljeg sira, do oraha, sjemenki i maslinovog ulja. Dodatak jabuke se posebno preporučuje jer će zahvaljujući pektinu, topivom vlaknu iz jabuka, detoksikacijska priča biti zaokružena.
Jagode protiv proljetnog umora
Jedna šolja omiljenih crvenih bobica, što je u stvari jedno serviranje, osigurava tek 45 kalorija, ali i zadovoljava dnevne potrebe za vitaminom C. Štaviše, jagode su jedno od vitaminom C najbogatijeg voća, što pomaže ne samo u detoksikaciji, već i u savladavanju proljetnog umora. Ista količina od jedne šolje jagoda osigurava i nevjerovatnih 210 miligrama kalijuma koji, među ostalim, doprinosi normalnom funkcionisanju nervnog sistema.
Vitamini B2, B5, B5, K te minerali bakar, mangan i magnezijum “zaokružuju” listu vitamina i minerala u jagodama, ali ne i listu ukupnih blagotvornih nutrijenata. Jagode, naime, sadrže vrijedne fitonutrijente, a među njima najviše je elagične kiseline, te flavonoida antocijanina, katehina, kvercetina i kempferola. Sinergijski efekat ovih supstanci razlog su zašto jagode imaju impresivan antioksidativni kapacitet.
Savjet plus: Jagode, naravno, odlično pristaju u poslastice, posebno one od čokolade, ali u službi detoksikacije najbolje ih je jesti same. Ipak, gurmani mogu od jagoda načiniti i sorbete ili lagane frapee.