Idoli su oduvijek postojali, a s njima i nametanje sistema vrijednosti koje društvo prioritetno, i najčešće nesvjesno – prihvata. No u nepreglednom prostoru interneta teže je no ikad kontrolisati sadržaj koji se nameće. Biti bogat, biti lijep, imperativi su to koje postavljaju oni čije džepove pune isključivo naši pregledi.
“Bh. društvo nije jedino društvo koje sada gubi sferu društvenosti. Možemo vidjeti da u offline sferi ljudi više nisu adekvatno pripremljeni za dijalog, za artikulisanje vlastitih potreba, naglašeno je da tuđe potrebe, ukuse, izbore, ljubavi i mržnje transferiraju u svoje”, govori za FTV sociologinja Sarina Bakić.
Deficit vlastitosti usljed nametnutih stavova i ideala simptom je svih generacija današnjice. No najrizičnija grupa su najmlađi i vidljive su promjene u njihovom ponašanju, ističu to psiholozi i pedagozi. Pitanje je, onda, kako kontrolisati sadržaj koji gledaju, ako algoritmi mreža neprestano pred njih iznose sadržaj srodan njihovom interesovanju. Kreiranje kritičkog mišljenja ističe se kao jedini način.
“Imati utjecaj na to kako će mladi taj sadržaj da sortiraju, na koji način će to imati utjecaj na njih kao osobe, njihov identitet, razvoj, na to koliko će to utjecati na njihovu motivaciju i generalno izgradnju ličnosti. Veoma je važno da u tom procesu razvrstavamo sadržaje na one koji su poželjni za društvo i one koji su manje prihvatljivi uz obrazloženje zašto nisu prihvatljivi”, ističe pedagoginja i edukatorica Zida Agić.
Bivši robijaši postaju idoli, savjete daju nekompetentni. Pristupačnost internetu omogućila je da pod idejom promoviranja pozitivnih vrijednosti, ljudi koji nisu stručni dijele savjete i stavove o različitim temama, bez relevantne argumentacije. Postaje to ozbiljna prijetnja u nedostatku medijske pismenosti.
“Dešava se da smo preplavljeni tim informacijama i da su ljudi sveznalice, razumiju se u sve vrste i sfere i dijele savjete koji su ponekad veoma opasni za društvo. Velika je hrabrost davati savjete i znati materiju do te mjere da je moguće nekome pomoći. Treba filtrirati te sadržaje”, dodaje Agić.
“Od toga šta ćemo konzumirati u sajber prostoru ovisi već naše prethodno znanje, naši prethodni ukusi, način i stil života, naši odabiri u ličnom i društvenom životu. Mrežom je, ustvari, samo proširen aspekat palete izbora”, zaključuje Bakić.
No ne ostaje sve na kritici. Paleta izbora nudi i pozitivne mogućnosti: širenje vidika, trend zdravih životnih stilova, naučne činjenice. Premda budućnost nije optimistična – ostaje nam jedno: svijest da ne možemo birati šta neko postavlja, ali možemo ono što konzumiramo.
