Sve je izvjesnije da će visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt tokom sljedeće sedmice nametnuti nove izmjene Izbornog zakona, koje se odnose na integritet izbornog procesa i uvođenje savremenih tehnologija u proces.
Upravo je Schmidt prije nekoliko dana najavio takav potez, ali je ostavio prostora još sedam dana domaćim političkim akterima da sami usvoje neophodne izmjene u državnom parlamentu. Treba istaći da se o tzv. tehničkim izmjenama zakona govori godinama, ali u Parlamentu BiH nikada nije bilo podrške da se to sprovede.
U međuvremenu nakon svakih izbora se govori o izbornim nepravilnostima, o malverzacijama, krađi glasova i brojnim drugim manipulacijama kroz političku kontrolu biračkih odbora.
Ovim izmjenama Izbornog zakona Centralna izborna akomisija (CIK) bi imenovao predsjednike biračkih odbora, uveo bi se videonadzor te bi se glasački listići skenirali prije ubacivanja listića u glasačku kutiju. To su samo neke odrednice, a izmjene bi se doticale i sprečavanja brojnih drugih malverzacija.
Nakon Schmidtovog posljednjeg upozorenja prilično je jasna pozicija svih parlamentarnih stranaka. Stranke Trojke (SDP, NiP i NS) su se zajednički oglasili i podržali usvajanje izmjena Izbornog zakona te transparentniji izborni proces. Pozvali su na iniciranje i usvajanje zakonskog rješenja koje će omogućiti poštenije izbore.
Opoziciona SDA se također oglasila i u hitnu proceduru poslala prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se odnosi na integritet i transparentnost izbornog procesa. Tvrde da je prijedlog SDA usklađen sa preporukama OSCE/ODIRH-a i Venecijanske komisije i da bi njegovo usvajanje predstavljalo značajan iskorak u sprječavanju izbornih krađa i drugih zloupotreba.
Međutim, male su šanse da Parlament BiH usvoji ove izmjene jer su i HDZ i SNSD poslali nedvosmislene poruke da se protive nametanju ovog zakona koji je najavio visoki predstavnik. A dosadašnje ponašanje i neslaganje pokazuje da su i protiv da se do ovih izmjena dođe kroz Parlament.
Naime, HDZ traži da se pored tzv. tehničkih izmjena odmah rješava i pitanje legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu. No, HDZ-u naprimjer nije smetalo da prihvati Schmidtovo nametanje Izbornog zakona kada se trebala formirati Vlada FBiH i tada nisu od Schmidta tražili da rješava pitanje Predsjedništva.
S druge strane SNSD evidentno štiti postojeći sistem te prijeti da će u slučaju novih Schmidtovih nametanja formirati svoju izbornu komisiju koja će provoditi izbore.
Sve ovo suštinski ukazuje da bez podrške HDZ-a i SNSD-a nema šanse da Parlament BiH usvoji ikakve prijeldoge tehničkih izmjena izbornog zakona za poštenije izbore, te je izvjesno da će Schmidt ponovo morati reagovati.
