Zove se još i rezidba na zeleno. Ona služi kao dopuna zimskoj rezidbi. Najbolje je da se obavlja u vrijeme kratkih zeljastih mladara, a nikako kasnije kad već mladari počinju da odrvenjavaju. Ovom rezidbom reguliše se vegetacija i pospješuje razvoj grančica u donjem dijelu krošnje, kako one ne bi ostale prazne. Uklanjanjem jednog broja ljetorasta pojačava se dolazak sokova u ostavljeni dio grana i grančica pa je u toku vegetacije i ishrana bolja.
Sa zahvatima ljetne rezidbe ispravljaju se greške napravljene u zimskoj rezidbi. Vrijeme izvođenja ovih zahvata ovisi o kulturi koja se gaji, sorti, podlozi, geografskom položaju uslova i slično. Može se obavljati odmah nakon kretanja vegetacije kada se otklanjaju greške napravljene zimskom rezidbom. Obavlja se najčešće kada mladari dostignu dužinu 10-20 cm. Tada se oni prorjeđuju i uklanjaju oni koji rastu sa unutrašnje strane osnovnih grana.
U ovom periodu vršimo očenjavanje pupoljaka. Također, uklanjanjem nekih vertikalnih ljetorasta na periferiji krošnje vrši se oslobađanje od neželjenih konkurenata.
Zelena rezidba se, kod većine voćnih kultura obavlja ručno, bez makaza (osim kod nekih koštičavih kultura), iz razloga što uklanjanjem grana makazama u osnovi ostaju spavajući pupoljci koji će se probuditi, dati novi prirast koji će se ponovo morati uklanjati. Kada se grana eliminiše rukom iz osnove, ne postoji mogućnost za njeno ponovno pojavljivanje.
Osnovna dva zahvata u zelenoj rezidbi su pinciranje i uklanjanje vertikalnih prirasta.
Pinciranje ima za cilj zaustavljanje rasta vrhom i stimulisanje bočnih razgranjenja. Ono se izvodi na taj način što se vrh grane otkine rukom, zalamanje između prstiju, na zadnji razvijen list.
Uklanjanje vertikalnih prirasta odnosi se i na priraste koji na sebi već imaju formiran i rod. Ukoliko se desi da vertikalni prirast u svojoj osnovi nosi plod u zelenoj rezidbi on se skraćuje na nekoliko listova. Tako će se plod ishraniti lakše. Nakon berbe plodova, ovakav prirast, tokom zimske rezidbe, uklanja se do osnove. Ovaj zahvat se, ipak, tokom ljetne rezidbe mora obavljati makazama.
Kod ljetne rezidbe postoji još i radnja gdje se obavlja prorjeđivanje plodova. Naime, plodovi sa jasnim deformacijama nastalim nakon poremećajima u oprašivanju i zametanju ploda, plodovi sa znakovima oboljenja ili nametanja od strane štetnika, uklanjaju se sastabla. Uklanjaju se i plodovi s mjesta gdje se formiralo previše plodova iznad prosjeka za jednu rodnu granu one kulture na kojoj vršimo ljetnu rezidbu. Taj broj varira kod svih voćarskih kultura, čak i unutar skupina.
Kod ruža, ljetna rezidba ima nekoliko zahvata. Kao kod voćaka, uklanjaju se donji ljetorasti koji su narasli na stablu, ukoliko se radi o ruži stablašici. Ukoliko se radi o minijaturnim ružama ili penjačicama u grmu, obavlja se prorjeđivanje ljetorasta kako ne bi došlo do prevelikog broja konkurenata u periferiji krošnje. Ukoliko se ne obavi ljetna rezidba kod ruža, može doći do oboljenja gljivične i bakterijske prirode ili pojave određenih insekata jer se gustom krošnjom povećava procenat vlage u zraku, što je idealno stanište za štetnike i patogene.
Za više informacija o zaštiti nakon zelene rezidbe možete se obratiti agronomu Doliću putem društvenih mreža, a za prihranu preporučujemo tečna i gel gnojiva renomirane evropske kompanije Puccioni 1888.
Nakon ljetne rezidbe, idealan je momenat za hemijski tretman (prskanje) određenim fungicidima uz dodatak insekticida. Treba provjeriti stabla, odnosno da li je došlo do pojave grinja te u tom slučaju treba upotrijebiti akaricide.
Što se tiče prihrane, nakon zelene rezidbe, može se dva puta mjesečno upotrijebiti folijarno, biostimulator BASIC POWER radi aplikacije nužnih aminokiselina čime ćemo dobiti zdraviju biljku i kvalitetnije plodove. Za kvalitetu plodova i obilnije cvjetanje i plodonošenje, idealno je tečno gnojivo BRIXER, dok se za nadomještaj mikroelemenata koristi biostimulator Quix Total.
Prihranu azotnim i cinkovim tečnim gnojivima obavljamo najčešće kod prvih godina uzgoja voćarskih i cvjećarskih kultura jer se ovakvim gnojivima potpomaže porast grana i formiranje krošnje. Za takvu namjenu koristimo biostimulator J-FEED dok se kroz sistem za navodnjavanje, prije svega, za jak korijen dodaje biostimulator NEXTRA.
