Krtole krompira nastaju na krajevima plagiotropnih podzemnih internodija (stolona, vreža), a služe za skladištenje skroba i razmnožavanje. Jednostavnije rečeno, krtola je tip korijena pomoću kojeg se razmnožava krompir.
Mnogi ne znaju da se pravilna rezidba krtola obavlja desetak dana prije same sadnje.
Naime, već naklijala krtola reže se po dužini tako da približno jednak broj klica (okaca) ostane na svakoj polovici. Nakon svakog reza nož trebamo dezinfikovati 70% alkoholom ili pak potapanjem u 2% rastvor formalina. Međutim, krupni naklijali gomolji se ponekad režu i poprečno, s tim da se u tom slučaju odsijeca samo vršni dio koji i sadržava najveći broj klica.
Sam postupak rezanja predstavlja veliku povredu krtola, a rezano mjesto idealan je, nazovimo ga tako, “ulaz” za prodor bakterija i gljivica, koji u lošijim uslovima sadnje čak mogu prouzrokovati propadanje krtola. Stoga, krompir treba što prije smjestiti u uslove koji će omogućiti stvaranje zaštitnog sloja upravo na tim prerezanim dijelovima krtola.
Kada se stvori zaštitni sloj ili kalus, i samo sjeme će biti puno sigurnije, odnosno, spremnije za sadnju.
Kako bi podstakli tvorbu kalusa, krompir trebamo što prije nakon rezidbe smjestiti u prostoriju gdje se temperatura kreće od 14 do 16 stepeni Celzijusa i relativna vlaga zraka od 80 do 90%.
Važno je napomenuti da uvijek postoji mogućnost od prenošenja virusnih oboljenja. Zato je upotreba cijelih krtola svakako najbolja, ali i najskuplja jer zahtijeva i veći utrošak sjemena po jedinici površine.
S druge strane, praksa je pokazala opravdanost rezidbe, ali provedene uz poštovanje navedenih pravila počevši od momenta rezidbe pa sve do čuvanja tako pripremljenog sjemena do sadnje.
Istina je i da se svježe izrezane krtole mogu odmah saditi, ali samo u dovoljno zagrijano tlo. Ukoliko takve krtole posadimo u hladno i vlažno tlo, dolazi do njihovog brzog propadanja, što će se manifestirati praznim mjestima na parceli.