Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), Sudan je 2023. bio zemlja s najvećim brojem stanovnika koji su se suočavali s ekstremnom nestašicom hrane jer su sukobi i raseljavanja na globalnom nivou doveli do nesigurnosti hrane.
Rat između suparničkih generala značio je da Sudan čini dvije trećine od dodatnih 13,5 milliona ljudi kojima je potrebna hitna pomoć prošle godine, u vrijeme kada je sukob također gurnuo Gazu u najtežu svjetsku krizu s hranom gdje je stanovništvo suočeno s ekstremnim nedostatkom hrane.
Globalno, više od 281 milona osoba u 59 zemalja suočeno je s visokom razinom akutne nesigurnosti hrane prema podacima Globalnog izvještaja o prehrambenim krizama, objavljenim danas, čemu su pridonijele i ekonomske krize i ekstremni vremenski uvjeti.
Uprkos razmjerama gladi u Sudanu, s 20,3 miliona ljudi u zemlji suočenih s akutnom nedostatkom hrane, FAO je upozorio na nedovoljno financiranje. Rein Paulsen, direktor za hitne slučajeve, rekao je da je ključno osigurati više financiranja za hitnu poljoprivredu kako bi se osiguralo da sudanski farmeri mogu proizvoditi hranu tokom nadolazeće sezone sadnje.
“Rizik od gladi je tu, rizik od gladi je stvaran, ali postoji prilika za djelovanje”, rekao je Paulsen. “Poljoprivrednici već sada trebaju pripremati zemlju, u aprilu, sjeme mora ući u zemlju u junu. Jedna stvar je jasna – ako imamo glavnu sezonu usjeva žitarica koja je ugrožena ili nije uspješna, znamo da će u nadolazećim mjesecima doći do mnogo gore situacije”.
Paulsen je rekao da je veće financiranje i osiguravanje poljoprivrednicima pristupa njihovoj zemlji ključno za izbjegavanje gladi. Dodao je da, iako je pomoć u hrani koja se pruža izravno ljudima još uvijek hitno potrebna, podrška lokalno proizvedenoj hrani bila bi najisplativija i najodrživija.
U izvještaju FAO-a navodi se da je sukob ograničio pristup poljoprivrednom zemljištu i kretanje stoke, kao i uništavanje infrastrukture, što je dovelo do prekida proizvodnje ključnih žitarica, prisiljavajući Sudan da se uvelike oslanja na uvezenu hranu.
Paulsen je rekao da je proizvodnja hrane pala 46% prošle godine i da je glad bila najgora u područjima gdje je sukob bio najintenzivniji, kao što su Darfur i Al Jazirah, koji se često smatra sudanskom žitnicom.
Bivši sudanski premijer Abdalla Hamdok rekao je za Guardian da je zemlja suočena s “katastrofalnom situacijom” s više od 10 miliona stanovnika koji su interno raseljeni ili su postali izbjeglice u susjednim zemljama.
“Najteža situacija je položaj 25 miliona osoba – više od polovice stanovništva – koji gladuju. Ljudi umiru od gladi, nedostatka hrane i lijekova, više nego od metaka. Situacija je jako loša”, rekao je Hamdok.
Dok je Hamdok pozdravio 2,1 milijardu dolara humanitarne pomoći obećane u Parizu na godišnjicu rata, humanitarci su se požalili da je sukob zanemaren.
Janel Galvanek, voditeljica regionalnog odjela za potporu miru u Zakladi Berghof, rekla je da su ograničena medijska pokrivenost i prekidi komunikacija prikrili prave razmjere krize.
“Ovo također ima dramatične učinke na stanovništvo. Ne mogu koristiti mobilni novac, kupovati robu. Lanac opskrbe se potpuno raspao. Trenutno imamo stanje gladi. Određena područja, koja su žitnica zemlje u kojoj se radi poljoprivreda, su uništena, a poljoprivrednicima je zabranjeno ići u polja i saditi. Ideja da Sudan može sam sebe uzdržavati je šala”, istaknula je.
Globalno, od 0,7 miliona osoba za koje se procjenjuje da su bili u najgoroj kategoriji gladi, više od 500.000 bilo je u Gazi, a ostatak u Južnom Sudanu, Burkini Faso, Somaliji i Maliju.
Vjeruje se da će glad u sjevernoj Gazi do mjeseca maja biti neizbježna, a u ostatku Gaze do juna, navodi se u izvještaju IPC-a o sigurnosti hrane.
Izvještaj FAO-a navodi da će sukobi i dalje biti problem do 2024., posebno u Sudanu, Gazi i Haitiju, gdje se 4,9 miliona ljudi suočava s visokom razinom akutne nesigurnosti hrane uzrokovane nasiljem bandi.
