Meteorolog Bakir Krajinović bio je iznenađen kada je vidio da se adresa stana u kojem živi s porodicom može pronaći na internetu. Kaže da nikada nije dao pristanak da se njegovi privatni podaci podijele, te na to posebno pazi jer često dobija prijetnje i uvrede na internetu zbog promocije nauke i razotkrivanja teorije zavjera o klimatskim promjena.
Sada su njegovi lični podaci dostupni svima, a njega brine da je adresa otkrivena i ljudima koji nisu dobronamjerni.
– Iskreno, ja sam zabrinut i dosta mi je nelagodno vidjeti svoju adresu na takvoj jednoj web stranici, posebno s punim imenom i prezimenom, brojem telefona i tačnom adresom – kaže Krajinović i dodaje da, od kada je objavljena njegova adresa, osjeća nelagodu kada s porodicom šeta oko zgrade.
– I zabrinutost, posebno za moju porodicu, i to je nešto što se jako negativno odrazilo i na moj svakodnevni život – kaže on.
Još i prije objave adrese dobijao je brojne prijetnje i uvrede na internetu. U posljednje vrijeme dobija pozive s nepoznatog broja iz Saudijske Arabije.
On je jedan od nekoliko osoba s kojima su razgovarali novinari Detektora među hiljadama onih čije su adrese i brojevi telefona objavljeni na online imeniku. Detektor neće objaviti adresu imenika čije je sjedište u SAD-u, kako ne bi dodatno ugrozio lične podatke. Jedna stanovnica Zenice pokušala je ukloniti svoju adresu i broj, ali su od nje tražene kopije dokumenata, iako su bez njene saglasnosti objavljeni privatni podaci.
Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka objašnjavaju da nemaju nadležnost van Bosne i Hercegovine.
– Agencija nema nadležnosti da djeluje prema kontrolorima u Sjedinjenim Američkim Državama. U tom slučaju građani koji smatraju da je došlo do zloupotrebe njihovih ličnih podataka, odnosno da je objavom na web stranici učinjeno određeno krivično djelo, mogu se obratiti nadležnim policijskim agencijama u BiH, nadležnim tužilaštvima – objašnjava Silvije Fučec, glasnogovornik Agencije.
U Agenciji kažu da nisu dobili prigovore na imenik gdje su objavljeni podaci, ali dobijaju prigovore građana na različite povrede privatnosti na stranicama u inostranstvu, kada Agencija prijavitelje može isključivo uputiti da se obrate administratorima takvih stranica.
– Objava adresa stanovanja ne može biti zakonita ukoliko ne postoji svrha, odnosno zakonski okvir za objavu takvog podatka – naglašava Fučec.
Opća uredba Evropske unije o zaštiti podataka (GDPR) traži od svih koji koriste podatke da imaju predstavnika u zemljama odakle su građani čiji su podaci objavljeni. Zbog toga je imenik na kojem su objavljeni podaci već kažnjen u Nizozemskoj. Njihovo tijelo za zaštitu podataka kaznilo je imenik s više od pola miliona eura jer nije imao predstavnika u EU kojem bi građani mogli uložiti prigovor.
Prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka u BiH, oni koji nezakonito obrađuju podatke mogu biti kažnjeni od 10.000 do 100.000 maraka.
Fučec dodaje da se GDPR u određenoj mjeri primjenjuje u BiH, ali se ne može primijeniti da se imenik i slične stranice natjeraju da imaju predstavnika u BiH ili se novčano kazne. To će biti moguće tek kada se usvoji novi zakon.
Prijava stranice u inostranstvu koja je zloupotrijebila podatke građana BiH nije jednostavan proces i podrazumijeva međunarodnu pravnu pomoć, objašnjava Vahidin Đaltur, sudski vještak iz oblasti informatike i informacionih tehnologija.
– Vlada kojoj se obraćate može jednostavno ignorisati vaš zahtjev jer ne smatra da je ugroženo bilo šta, jer oni tretiraju i posmatraju svoj zakon – kaže Đaltur.
Građani BiH, osim prigovora Agenciji za zaštitu ličnih podataka, imaju još nekoliko mogućnosti s kojima vjerovatno nisu upoznati, kaže advokatica Emina Zahirović-Pintarić koja savjetuje građane, ali i organizacije u BiH i širom svijeta, o zaštiti ličnih podataka i poštivanju privatnosti.
– Možemo podnijeti krivičnu prijavu zbog neovlaštene upotrebe naših ličnih podataka, a pored toga ima još pet različitih krivičnih djela kroz koje možemo ostvariti svoju zaštitu, nepovredivost doma, tajnosti pošiljke, profesionalne tajne u Republici Srpskoj – čak je to prošireno na način da se zaštiti privatnost djeteta – kaže ona te dodaje da se postupci u slučaju ovakvih krivičnih djela ne pokreću po službenoj dužnosti nego je potrebno da građani podnesu krivičnu prijavu.
Ona kaže da na osnovu dosadašnjeg iskustva policajci i tužioci ne razumiju dovoljno sve poteškoće s kojima se suočavaju građani. Ona je i sama postala žrtva jer je na internet stranici gdje su objavljeni podaci bh. građana pronašla i svoju adresu.
– Moja adresa u Travniku i moj broj telefona koji sad trenutno koristim, što ne bi bio problem da je moja kancelarija ili advokatska. Međutim, tamo mi žive roditelji… može biti neka vrsta osvete, odmazde i na ovaj način ja sam targetirana – kaže Zahirović-Pintarić.
Putem internet imenika saznala je da su njeni podaci prikupljeni iz javnih registara koji su dostupni u BiH s raznih listi sudskih tumača. Ona objašnjava da je te podatke dala isključivo u svrhu korištenja za ministarstva pravde i pravni fakultet.
Zbog zaštite porodice i privatnosti, podnijela je zahtjev stranici za brisanje podataka, a u slučaju neuklanjanja, poručuje da će koristiti pravne lijekove koji postoje u BiH.
Internet imenik uklonio je Krajinovićeve podatke sa stranice, ali on vjeruje da su ti podaci već prošireni na više strana.
